Ursula von der Leyen, stara i nova predsjednica Europska komisije (EK), u Strasbourgu je predstavila ekipu s kojom želi vladati EU-om u idućih nekoliko godina. Nije bilo baš jednostavno uravnoteženo podijeliti resore po političkim taborima, regijama, interesima i spolovima, napomenula je šefica Komisije.

„Sve zemlje članice EU-a su rado htjele dobiti neki važan gospodarski portfelj, ali njih nema baš tako puno na raspolaganju", poručila je von der Leyen.

Novost je resor obrane, koji će preuzeti Andrius Kubilus (Litva), povjerenica Dubravka Šuica (Hrvatska) bi se trebala brinuti oko Mediterana, a u novoj ekipi je i povjerenik zadužen za stanogradnju - to je Dan Jorgensen iz Danske.

Koje sve resore ima nova Komisija?

Osim klasičnih resora poput proračuna, vanjske politike i proširenja EU-a, fokus u novom sazivu Komisije je na povjerenicama i povjerenicima koji će se baviti konkurentnošću, unutarnjim tržištem i industrijskom politikom.

A sve je to povezane s takozvanim "Green Dealom", zelenom tranzicijom čiji je cilj klimatska neutralnost i održiva proizvodnja energije. Tim će se pitanjem baviti poseban resor koji će voditi Nizozemac Wopke Hoekstra.

Sporna je nominacija ekstremno desnog talijanskog (budućeg) povjerenika) Raffaelea Fittoa, koji bi trebao postati dopredsjednik Europske komisije zadužen za regionalni razvoj, investicije i fond iz kojeg se saniraju posljedice kriznog menadžmenta pandemije koronavirusa. Fitto je naime član Fratelli d'Italia, stranke talijanske premijerke Giorgie Meloni.

On je dakle prvi desno-ekstremni političar na tako važnoj poziciji u EK-u. Navodno je Ursula von der Leyen obećala talijanskoj vladi (koju čine desni ekstremisti i kršćanski demokrati), da će Italija u novom sazivu Komisije dobiti jedan od važnijih resora.

U Europskom parlamentu Fitto je na glasu kao relativno umjereni ekstremni desničar iz grupacije konzervativaca i reformista (ECR). Još desnije od njih su naime pozicionirana dva kluba zastupnika - Patrioti za Europu, odnosno Europa suverenih nacija. 

Što je s proširenjem EU-a?

Povjerenik za međunarodna partnerstva Jozef Sikela (Češka) će se brinuti oko pomoći u razvoju, odnosno investicijskog fonda „Global Gateway", uz pomoć kojeg se Europska komisija želi bolje pozicionirati u sferama globalnog juga.

Austrijanac Markus Brunner, čovjek koji se zapravo profilirao kao stručnjak za financijska pitanja, bit će zadužen za migracije. On bi se trebao pobrinuti oko toga da profunkcionira novi sustav provjere prava na azil u EU-u, odnosno oko reduciranja iregularnog doseljavanja.

Što se tiče proširenja Europske unije i pregovora sa zemljama kandidatkinjama na zapadnom Balkanu, Turskoj i Moldaviji, to će biti u nadležnosti Slovenke Marte Kos. Ona bi se trebala pobrinuti i oko obnove Ukrajine nakon kraja ruske agresije. Za globalnu vanjsku politiku nadležna će biti visoka povjerenica - Estonka Kaja Kallas.

Kako se odvija postupak izbora EK?

Vlade zemalja članica predlažu po jednu kandidatkinju, odnosno kandidata za ulazak u novu Komisiju. Buduće povjerenice, odnosno povjerenici, kako to izričito stoji u Ugovoru o Europskoj uniji, nisu predstavnici svojih nacionalnih država.

Polaganjem prisege oni se izričito obvezuju na to da će štititi europske interese. Predsjednica Komisija tijekom procesa izbora nove momčadi ima ovlasti da sama odlučuje kome će povjeriti koji resor, odnosno za što će sve biti nadležni njezine kolegice i kolege u EK-u.

Uoči prezentacije novog sastava, obično se održavaju neformalne konzultacije s vladama zemalja članica Unije. Šestero članica i članova nove Komisije bili su već i u sastavu stare "vlade". U Bruxellesu se u Komisiji očekuje 20 novih lica. Mnogi od njih su bivše ministrice i ministri, odnosno premijerke i premijeri članica Unije. 

Kako izgleda struktura nove Komisije?

Šefica je Ursula von der Leyen. Ona je od 2019. na čelu Komisije. I tamo ostaje još pet godina. To su odlučili šefovi država i vlada zemalja članica. Parlament ju je podržao u srpnju ove godine.

Njemačka šefica Komisije bi trebala imati šestero dopredsjednica i dopredsjednika. Pritom ona pazi na to da su sve europske regije i velike političke grupacije proporcionalno zastupljene u EK-u.

Von der Leyen je prva žena na čelu Komisije, ali ni ona još uvijek nije uspjela etablirati ravnopravnu zastupljenost žena u EK-u. Zemlje članice su naime u Bruxelles, usprkos brojnim apelima pa i zahtjevima da vode računa o paritetu, poslali 16 muškaraca i 11 žena.

Šefica Komisije je nakon toga odlučila da će na dopredsjedničkim pozicijama biti četiri žene i samo dva muškarca. Komisiju se bira na mandat od pet godina. Aparat koji radi za EK, dakle tisuće i tisuće službenica i službenika, te promjene uglavnom ne dotiču, oni jednostavno nastavljaju dalje sa svojim poslom. Radi se o oko 32.000 ljudi koji su raspoređeni na poslovima u Komisiji, odnosno raznim popratnim službama i agencijama.

Kako stvari idu dalje?

Nakon nominacije, Odbor Europskog parlamenta zadužen za pravna pitanja će „pročešljati" buduće povjerenice i povjerenike, nakon toga će oni biti podvrgnuti trosatnom saslušanju u Parlamentu. Zastupnici pritom mogu odbiti kandidatkinje i kandidate, odnosno mogu zahtijevati da se malo drugačije „skroje" nadležnosti budućih resora.

Prije pet godina, prilikom formiranja tadašnje Komisije, troje kandidata je u toj fazi bilo zamijenjeno. Na koncu se na plenarnoj sjednici EU-parlamenta glasa o povjerenju cijeloj Komisiji. Ako nakon toga Europsko vijeće, kao predstavništvo zemalja članica, kvalificiranom većinom podrži odluku o etabliranju nove Komisije, otvoren je put za početak rada nove EK. Von der Leyen bi tako sa svojom drugom Komisijom najkasnije 1. prosinca trebala stupiti na dužnost, odnosno drugi petogodišnji mandat.