OLAF, Europski antikorupcijski ured, detaljno se bavi izvješćima o prisutnosti korupcije u hrvatskim javnim poduzećima.

Kako piše Jutarnji list, generalni direktor OLAF-a, Franz-Hermann Brunner početkom ove godine primio je pismo od nekoliko europarlamentaraca koji upozoravaju na probleme u cestogradnji, brodogradnji i javnoj nabavi.

Imena europarlamentaraca nisu objavljena niti će biti poznata javnosti bar dok se OLAF ne oglasi povodom pritužbi na korupciju u Hrvatskoj.

Za sada je samo poznato da su na meti istrage Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka-Zagreb i brodogradilišta.

Među priloženom dokumentacijom OLAF je dobio i HAC-ove ugovore s kooperantima iz proteklih pet godina među kojima su najznačajniji Dalekovod, Skladgradnja i Konstruktor.

Sumnja se da su te tvrtke dobile poslove u sumnjivo provedenim natječajima te da su sve vrijeme favorizirane. Interesantno je da se isti kooperanti pojavljuju i u poslovima s HEP-om te još nekoliko drugih javnih poduzeća.

Kako je sve projekte izravno financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u Europi smatraju da OLAF mora pročešljati sve poslove i dokumentaciju kao i poduzeća za koje se sumnja da su uključena u korupciju i namještaljke u natječajima.

Jutarnji piše da je prikupljena dokumentacija proslijeđena u ruke Patricka Larkina i Margeret Hofmann, OLAF-ovim istražiteljima nadležnim za Hrvatsku.

Ono što ponajviše intrigira je spominjanje Ministarstva graditeljstva RH, na čijem je čelu ministrica Marina Matulović-Dropulić, u vezi s HAC-om te Institutom građevinarstva Hrvatske kojeg vodi dr. Jure Radić.

Europarlamentarci zahtijevaju da se provjeri u kakvom su odnosu navedene institucije.

„Posao počinje izigravanjem zakona o javnoj nabavi, pogodovanim natječajima koji su projektantski, tehnički, tehnološki i troškovnički dogovoreni posebnim uvjetima natječaja, prilagođeni ciljnoj interesnoj skupini (tvrtki, konzorciju) od posebnog političkog povjerenja".

"Na natječaj se prijavljuju svi simulirajući tržišnu konkurentnost, a nakon postizanja dobre cijene posao rade svi dogovorno, dok se tijekom gradnje investicijska vrijednost i zarada povećavaju naknadnim radovima, ugradnjom zamjenskoga građevinskog materijala, nepotrebnim novim projektantskim rješenjima i sl.", pišu europarlamentarci.

Primijećeno je i da se vrijednost radova često zna povećati i do 30 posto od stvarne vrijednosti.

Rezultati istrage trebali bi biti poznati krajem godine.