« Svijet
objavljeno prije 1 mjesec i 12 dana
UPS?

Europa je birala - i skrenula udesno!

Izbori za novi saziv Europskog parlamenta pokazuju da Europa skreće u desno - nacionalne, populističke i ekstremne stranke su u usponu. Ipak, najjača snaga ostaje Europska pučka stranka

van der Layen na mukama
van der Layen na mukama (Arhiva)
Više o

desničari

,

Europa

Prvi put od osnutka Europske unije desničarski i EU-skeptični populisti su na Europskim izborima toliko ojačali da bi mogli bitno utjecati na budući pravac razvoja Unije. To bi moglo otežati kompromise u EU-u ili ih čak blokirati. Promatrači pretpostavljaju da će desne stranke pokušati promijeniti temeljni konsenzus: od zajedničkih rješenja prema nacionalnim interesima.

Njemačka skrenula udesno

Stranke vladajuće koalicije - socijaldemokrati, Zeleni i liberali - zabilježile su gubitke na EU-izborima u Njemačkoj. Pogotovo su Zeleni pali - na samo 11,9 posto, sa 20,5 posto prije pet godina. S druge strane značajan uspjeh je, unatoč svim aferama, ostvarila desno-radikalna Alternativa za Njemačku, AfD. Ona se u nekoliko njemačkih saveznih zemalja nalazi pod prismotrom Službe za zaštitu ustavnog poretka. AfD je uspio poboljšati svoj rezultat iz 2019. Tada je dobio 11,0 posto glasova. Sada je na 15,9 posto - što je povijesni maksimum.

Daleko najjača stranka je Kršćansko-demokratska unija (CDU/CSU) koja je osvojila 30 posto glasova. To je nešto bolji rezultat nego prije pet godina.

SPD je ostvario dosad najlošiji rezultat na europskim izborima s 13,9 posto. U 2019. godini je stranka dobila povjerenje 15,8 posto birača. Treća stranka vladajuće koalicije, liberali (FDP) je osvojila 5,2 posto, malo manje nego 2019.

Veliki uspjeh ostvario je i novoosnovan Savez Sarah Wagenknecht (BSW): prema privremenom konačnom rezultatu ova stranka koja za sebe tvrdi da nije ni lijeva ni desna, i koja je osnovana tek prije šest mjeseca, osvojila je 6,2 posto.

Izlaznost je u Njemačkoj iznosila 64 posto, a u cijeloj EU oko 50 posto. U Hrvatskoj je ona bila samo oko 21 posto.

Potres u Francuskoj

Najveći se potres dogodio u jednoj od ključnih zemalja EU-a - Francuskoj. Tamo se, prema rezultatima tamošnjih izlaznih anketa, predviđa jasna pobjeda desničarske ekstremističke stranke Nacionalno okupljanje (Rassemblement National, RN) Marine le Pen.

Ona je, prema navodima anketnih instituta Ifop, Ipsos i OpinionWay, dobila 32 posto glasova. Na prošlim izborima 2019. RN je imao 23,3 posto. Sada je Marine le Pen prikupila dvostruko više glasova od vladajuće Renesansne stranke predsjednika Emmanuela Macrona, koja je pala na oko 15 posto. Za usporedbu: 2019. Macronova stranka dobila je 22,4 posto glasova.

Macron najavljuje parlamentarne izbore

Francuski predsjednik Emmanuel Macron odmah je reagirao na rezultate europskih izbora u Francuskoj i najavio raspuštanje Nacionalne skupštine. „Ne mogu se pretvarati da se ništa nije dogodilo", rekao je Macron u nedjelju (9.6.) navečer. Zbog toga je odlučio raspisati nove parlamentarne izbore za kraj lipnja. Prvi krug bit će 30. lipnja, a drugi krug 7. srpnja.

EPP i Von der Leyen pobjeđuju

Prema prvim službenim prognozama Europskog parlamenta, savez desnog centra Europska pučka stranka (EPP) s glavnom kandidatkinjom Ursulom von der Leyen jasno je pobijedio na europskim izborima. Očekuje se da bi EPP mogao dobiti oko 181 od 720 mjesta u novom Europskom parlamentu. To znači da su oni ostvarili približno isti rezultat kao i na izborima prije pet godina.

Stoga se Von der Leyen, njemačka političarka iz redova Demokršćanske unije CDU, može nadati drugom mandatu predsjednice Komisije EU-a unatoč značajnom jačanju desničarskih stranaka. Nakon objavljivanja preliminarnih rezultata ona je rekla kako je EPP "tvrđava" protiv ekstremnih političkih snaga s desnice i ljevice.

Socijaldemokrati ostaju drugi najjači tabor u novom parlamentu s oko 135 mjesta. Slijede liberali iz frakcije Renew Europe koji su pali na 82 mjesta, kao i dva prethodna desno-populistička stranačka saveza EKR i ID s 71 odnosno 66 mjesta. Zelenima se predviđaju značajni gubici i mogli bi završiti s 54 zastupnička mjesta.

Za sada je još nejasno hoće li i u kojoj frakciji novog saziva Europskog parlamenta biti mjesta za zastupnike njemačkog AfD-a. Ova je stranka neposredno pred izbore isključena iz frakcije ID.

Italija čvrsto u rukama „Braće"

U Italiji je, očekivano, pobijedila desničarska premijerka Giorgia Meloni i njezina stranka Fratelli d'Italia (Braća Italije). Prema prognozi televizijskog kanala Rai, najveća stranka vladajuće koalicije je osvojila, ovisno o anketi, između 26 do 30 posto glasova i jasno je ispred svih ostalih političkih snaga. Slijedi stranka lijevog centra PD s 21 do 25 posto. Populistički pokret Pet zvijezda dobio je 10 do 14 posto, liberalno-konzervativna Forza Italia 8,5 do 10,5 posto, odmah ispred desničarske Lege s 8 do 10 posto.

Konzervativci su najjača snaga u Španjolskoj

Prema prognozama, oporbeni konzervativci su za dlaku postali najjača snaga u Španjolskoj. Prema postizbornim anketama koje je objavila javna televizija, Narodna stranka (PP) osvojila je 32,4 posto glasova i tako 21 do 23 mjesta u budućem Europskom parlamentu. Socijalisti premijera Pedra Sáncheza, koji vladaju u Madridu, na kraju su dobili 30,2 posto glasova i 20 do 22 mandata blizu.

Prema postizbornim istraživanjima, desničarska ekstremistička stranka Vox može očekivati ​​10,4 posto glasova i šest do sedam mandata. Članica je krajnje desne skupine Europskih konzervativaca i reformatora (ECR) u Europskom parlamentu, koja također uključuje Fratelli d'Italia talijanske premijerke Giorgie Meloni i desničarsku nacionalističku poljsku bivšu vladinu stranku PiS.

Tuskova Građanska platforma najjača je snaga u Poljskoj

U Poljskoj je na europskim izborima pobijedila Građanska platforma premijera Donalda Tuska. Stranka može očekivati ​​38 posto glasova, prema prvim prognozama temeljenim na anketama birača. Nacionalno konzervativna stranka PiS bi trebala dobiti 34 posto.

Konzervativci prednjače u Grčkoj

U Grčkoj je konzervativna vladajuća stranka Nova demokracija (ND) na čelu s premijerom Kyriakosom Mitsotakisom postala najjača stranka na europskim izborima. Nakon dvije trećine prebrojanih glasova, došlo se do nešto manje od 28 posto. No, to je oko pet posto manje nego na europskim izborima 2019. U usporedbi s parlamentarnim izborima prije godinu dana, ND je izgubila čak 13 posto glasova.

Druga najjača stranka bila je radikalno ljevičarski izborni savez Syriza, koji je vladao Grčkom od 2015. do 2019. godine. S oko 15 posto, novi vođa Syrize Stefanos Kasselakis je promašio svoj deklarirani izborni cilj od "više od 20 posto". Socijaldemokratska stranka Pasok je dobila oko 13 posto.

Desničarska populistička stranka Grčko rješenje (EL) ostvarila je snažne dobitke. Uspjela je udvostručiti svoj udio glasova u odnosu na 2019. s 4,2 na gotovo deset posto.

U Hrvatskoj HDZ (opet) pobijedio

U Hrvatskoj je ponovo - kao i na nedavnim nacionalnim izborima - najviše glasova osvojila Hrvatska demokratska zajednica, 33 posto. To joj je donijelo 6 zastupničkim mjesta u Europskom parlamentu, dva više nego u prethodnom sazivu. Slijede Socijaldemokrati s 27 posto i četiri mjesta, te Domovinski pokret i Možemo! s 8,8 i 6,3 posto glasova te po jednim mjestom u EP. 

11.06.2024. 13:31:00
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    11.06.2024. 17:14
    uzas
Novi komentar
nužno
nužno