Prošloga je tjedna euro oslabio u odnosu na američku i japansku valutu, nakon izjava predsjednika Europske središnje banke Jeana-Claudea Tricheta koje su izazvale nesigurnost ulagača u vezi budućeg smjera monetarno-kreditne politike ECB-a.

Tečaj eura prema američkoj valuti pao je prošloga tjedna 0,7 posto, na 1,3043 dolara, a u jednom je trenutku zaronio i na 1,3019 dolara, najnižu razinu u mjesec dana.

Euro je oslabio i u odnosu na japansku valutu, i to za 1,8 posto, pa je njegova cijena zaronila na 129,35 jena.

Cijena dolara prema japanskoj valuti pala je 1,13 posto, zaronivši ispod razine od 100 jena, na 99,23 jena.

Euro se pod pritiskom našao u petak nakon što je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet nagovijestio nove mjere potpore posustalim gospodarstvima eurozone.

U govoru u Tokiju predsjednik ECB-a izjavio je da bi središnja banka sljedećeg mjeseca na sastanku vijeća za monetarnu politiku mogla objaviti nekonvencionalne monetarne mjere.

"Njegove su izjave dodatno potkrijepile ocjenu tržišta da je ECB spreman u svibnju uvesti nekonvencionalne monetarne mjere i dodatno sniziti ključne kamatne stope u eurozoni", objašnjava Minoru Shioiri iz Mitsubishi UFJ Securitiesa.

ECB je nedavno snizio ključne kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na rekordno niskih 1,25 posto.

Trichetove su izjave pritisnule euro, no predsjednik ECB-a smatra da bi bilo pogrešno reći da je euro trenutno slab, a izrazio je zadovoljstvo potporom američkih dužnosnika jakom dolaru.

"Istup predsjednika ECB-a signalizira de facto njegovo zeleno svjetlo trgovcima da rasprodaju euro i kupuju dolare. Općenito vlada negativno ozračje u pogledu eura, a polako se među ulagačima učvršćuje dojam da će početak oporavka prije zabilježiti druga gospodarstva, a ne ono eurozone", zaključuje Yuji Saito, analitičar u Societe Generaleu.

Slabost gospodarstva eurozone

Euro su pogodili i najnoviji gospodarski pokazatelji, pri čemu ponajviše onaj o padu industrijske proizvodnje za 2,3 posto u veljači u odnosu na siječanj, dok je na godišnjoj razini industrijska proizvodnja pala za 18,4 posto, što je njezin najveći pad od početka praćenja tih podataka 1990. godine.

Osim toga, Eurostat je objavio da je inflacija u eurozoni u ožujku pala na 0,6 posto, najnižu razinu od početka praćenja inflacije u eurozoni 1996. godine.

Nastavljeno slabljenje aktivnosti i smanjenje inflacijskih pritisaka povećaju mogućnost daljnjeg labavljenja monetarne politike u eurozoni, pri čemu većina analitičara očekuje da će ECB sniziti ključnu kamatu na 1,0 posto, s aktualnih 1,25 posto.

Prošloga je tjedna prema euru i dolaru oštro pao tečaj švicarskoga franka, nakon što je predsjednik Švicarske središnje banke Jean-Pierre Roth upozorio da je središnja banka spremna intervenirati u slučaju jačanja franka.

Zbog toga je u petak tečaj dolara skočio 1,8 posto prema franku, na 1,1670 franaka. (hina/metro-portal)