„Činjenica je da Komisija EU sada djeluje kao dio naslijeđa Daphne Caruane Galiziae", kaže malteški bloger Manuel Delia. On se godinama bori za rasvjetljavanje ubojstva malteške istraživačke novinarke i protiv političke korupcije na Malti. U trenutku kada je Caruana Galizia ubijena, protiv nje je bilo na čekanju skoro 50 sudskih postupaka zbog navodnih pokušaja zastrašivanja političara i poslovnih ljudi koje je svojim tekstovima stavila na stup srama.

SLAPP tužbe su opasne po život

Izraz SLAPP je skraćenica od " Strategic Lawsuit against Public Participation" što bi se moglo prevesti kao "strateška tužba protiv javnog djelovanja", odnosno, vrlo jednostavno: tužba kopjoj je cilj ušutkavanje novinara i aktivista. Oni se uvlače u dugogodišnje sudske proceze zbog kleveta i druguh tužbi koje su često neosnovane, ali mogu rezultirati visokim sudskim troškovima i novčanim kaznama koji s mogu dovesti u pitanje njihovu egzistenciju.

Manuel Delia je imao osobno iskustvo sa SLAPP tužbama. Satabank, sa sjedištem na Malti, kojoj je oduzeta licenca zbog sumnje za pranje novca, je 2018. godine tužila blogera zbog objavljivanja teksta u kojem se navode te aktivnosti. On kaže da je „jedna nemačka nevladina organizacija platila njegovu obranu" i na taj način mu omogućila da dobije sudski proces koji je okončan u prosincu.

Ranije ga je jedan od odvjetnika banke upozorio da će "morati skočiti s litica Dingli (na Malti)" ako objavi članak o Christu Georgievu, bugarskom suvlasniku banke. Njegovi protivnici prijetili su tužbom u Velikoj Britaniji. Delija je povukao tekst jer je opasnost bila prevelika.

"Putinova mreža", najprodavanija knjiga novinarke Catherine Belton o Putinovom usponu, jedan je od najnovijih spektakularnih slučajeva. U njoj navedeni oligarsi zatrpali su autoricu nizom SLAPP tužbi. Među njima je i Roman Abramovič, s kojim je nakon nekoliko izmjena izdavač HarperCollins prošlog prosinca postigao dogovor. Novinarka se zahvalila izdavaču na pravnoj podršci, jer takve postupke sebi mogu priuštiti samo veliki izdavači.

Kad je predstavila nacrt zakona protiv ovakvih tužbi, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Vera Jourova iskoristila je ovaj slučaj za ilustraciju značaja ovih postupaka. Ključni element je ekonomska neravnoteža između tužitelja i tuženih. „To su procesi koje pokreću bogati ljudi, a slobodnjaci, mali izdavači i medijske kompanije zbog toga upadaju u velike probleme."

Šta bi se trebalo promijeniti u EU?

EU želi donijeti direktivu koja će u korijenu spriječiti prekogranične SLAPP tužbe i spriječiti njihove štetne posljedice. Sudovi bi trebali biti u mogućnosti unaprijed odbaciti očigledno neosnovane predmete. Osim toga, teret dokazivanja bi trebao biti obrnut: tužitelj bi morao dokazati da je njegova žalba opravdana. I na kraju, predviđena je prijetnja kazne tužitelja koji pokušavaju ušutkati novinare ili aktiviste. Također bi žrtvama trebala biti nadoknađena šteta.

Pored toga, povjerenica za pravosuđe je dala preporuku državama članicama EU-a da promijene svoje zakonodavstvo i otežaju SLAPP tužbe, primjerice da revidiraju propise protiv klevete i da se za njih više ne prijeti zatvorskim kaznama. Vladavina prava u Evropi može biti zaštićena samo ako su mediji slobodni da rade svoj posao, naglašava Jourova. No, to lčesto nije slučaj, ponajprije kada se izvještava o slučajevima pranja novca, korupcije ili zagađenja životne sredine.

Slučajevi SLAPP-a se povećavaju

"U otprilike polovini zemalja EU-a se koriste SLAPP tužbe protiv objavljivanja tekstova", kaže Camille Petit iz Europske federacije novinara. Među njima su recimo Hrvatska, Francuska, Italija, Poljska, Bugarska, Irska i druge. "To je postala neka vrsta novog alata za pritisak na novinare i medijske kuće", kaže Petit. Tako primjerice samo u Hrvatskoj ima oko 900 neriješenih predmeta koje su dokumentirali sindikati i novinarska udruženja. „Cilj tih tužbi nije toliko da budu uspješne pred sudom, već prije svega zastrašivanje i ušutkavanje novinara."

Camille Petit hvali činjenicu da je Europska komisija sada prepoznala problem i da želi nešto poduzeti. Međutim, ona kritizira činjenicu da se obvezujući dio uredbe odnosi samo na prekogranične slučajeve - a većina SLAPP tužbi se podnosi unutar državnih granica.

Zeleni u Europskom parlamentu također načelno pozdravljaju uredbu, ali ipak vide "prostor za poboljšanje" jer ne pokriva domaće ili krivične slučajeve. "Sada vlade zemalja članica EU-a moraju iskoristiti priliku tako što će ambiciozno prenijeti ovu direktivu u nacionalno zakonodavstvo i nadići minimalne standarde koje je postavila Komisija", naglašava zastupnica Zelenih Viola von Cramon.

A njemački socijaldemokratski zastupnik u Europskom parlamentu Tiemo Wölken naglašava da je krajnje vrijeme za ove proimjene, jer do sada nijedna država EU-a nije poduzela nikakve mjere protiv SLAPP tužbi. "Naše sudove ne smiju zloupotrijebiti moćne korporacije, bogati pojedinci ili korumpirani političari kako bi se riješili neugodnih kritika."

O prijedlogu Europske komisije još mora glasati Europski parlament, a da bi uredba stupila na snagu odobriti ju mora i Vijeće Europe.