Povjerenica EU-a za vanjsku politiku Federica Mogherini bila je upravo oduševljena postignutim sporazumu koji su potpisale 23 članice. Nazvala je to povijesnim trenutkom" za Europu i "temeljem europske obrambene unije". Radi se o dokumentu pod naslovom "Stlna strukturiranja suradnja" (skr. PESCO).

Zadovoljan je i njemački ministar obrane. "To je veliki korak u pravcu samostalnosti i jačanja sigurnosne i obrambene politike Europske unije", izjavio je u Bruxellesu Sigmar Gabriel. Prema infrormacijama iz krugova bliskih njemačkoj vladi na stolu se nalazi 50 prijedloga za zajedničke vojne projekte.

Europske države po prvi put planiraju ispunjavanje svoje obveze u smjeru zajedničkog naoružavanja, zajedničkog investiranja i zajedničkog slanja vojnika u vojne misije i operacije. Ali ne sudjeluju sve članice u ovom projektu: Danska to ne želi iz principijelnih razloga, a Irska, Portugal i Malta si ostavljaju mogućnost priključiti mu se kasnije. Velika Britanija se, iz poznatih razloga, drži po strani.

Politička brizantnost

Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen (CDU) i ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel (SPD) su u ime Njemačke potpisali dokument o zajedničkoj obrani zemalja EU, što je politički prilično "škakljivo". Jer aktualna njemačka vlada, nakon izbora, samo vodi poslove dok se ne formira nova vlada. Trenutačno se vode pregovori o stvaranju tzv. Jamajka-koalicije, koju bi činile dvije demokršćanske stranke CDU/CSU, Liberalna stranka FDP i Zeleni.

A Zeleni su do sada uvijek bili vrlo kritično nastrojeni prema povećanju izdataka za obranu. Povećanja, oko kojih su za 2017. prošle godine  dogovorili kršćanski demokrati i socijaldemokrati Zeleni su odbijali kao pretjerana. Savezna vlada se o tome očitovala samo na način da je priopćila da su potpisom stavljenim na ovaj dokument samo potvrđeni postojeći planovi i obveze EU-a na polju zajedničke obrane.

NATO-ovi ciljevi

Tako se, na primjer, ukazuje na cilj NATO-a o "dva posto". Njime se predviđa da sve članice EU-a trebaju raditi na tome da do 2024. godine izdvajaju 2 posto od svog bruto-društvenog proizvoda za naoružanje i vojsku. Formulacija EU-a o tome je puno direktnija iako ne sadrži konkretan postotak. EU-dokument ide tako daleko zato što se potpisnici po prvi put obvezuju na "ubrzane političke postupke na nacionalnoj razini", uključujući "moguće ispitivanje procedura odlučivanja u svakoj zemlji ponaosob".

Kako je izvjestio njemački list "Süddeutsche Zeitung", ova formulacija cilja na postojeću njemačku parlamentarnu ogradu, kada je riječ o inozemnim misijama Bundeswehra. Odluke o njima, naime, uvijek mora odobriti Bundestag. Europski partneri već godinama to smatraju čimbenikom nepouzdanosti kada su u pitanju zajednički pothvati.