Jedni kažu da su čelnici Europske unije poduzeli tek oprezan korak kako bi iskoristili zamrznuta ruska sredstva za financiranje Ukrajine. Drugi smatraju da su odluku zapravo gurnuli pod tepih te da su sa samita otišli s više otvorenih pitanja - pravnih i financijskih - nego što su ih imali prije sastanka.

Nije bilo podrške za opsežan paket zajma Ukrajini u iznosu od 140 milijardi eura, što su zagovarale neke države članice EU-a. Umjesto toga dano je mlako obećanje da će se „uzeti u obzir" ukrajinske financijske potrebe te da će se u prosincu ponovno raspravljati o korištenju ruske imovine.

„Dogovorili smo što - zajam za reparacije, ali sada moramo raditi na tome kako - kako to omogućiti", izjavila je novinarima predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Uz nju je predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa naglasio da nitko nije uložio veto ni na što, dok je njemački kancelar Friedrich Merz izjavio da je riječ o „koraku naprijed".

„Rizičan posao"

No, dva kata niže u zgradi Vijeća EU-a, belgijski premijer Bart De Wever novinarima je ispričao drugačiju verziju priče. Njegova je zemlja sjedište Eurocleara, financijske institucije koja upravlja imovinom Ruske središnje banke u vrijednosti od oko 200 milijardi eura, koju je EU zamrznula kada je Moskva započela punu invaziju na Ukrajinu.

De Wever je rekao da bi korištenje tog novca za Ukrajinu bilo pravno „neistraženo područje", da bi moglo izazvati skupu rusku odmazdu i prestrašiti buduće ulagače.
„To je rizičan posao. Osim protu-zapljena i protumjera, bili bismo zatrpani tužbama", rekao je i dodao da nitko nije ponudio odgovore na te njegove dvojbe.

EU je prošle godine počela koristiti samo dobit koju taj zamrznuti novac generira kako bi Ukrajini odobravala zajmove, no sada se raspravlja o korištenju glavnice bez izravne zapljene.

Agencija Tass citirala je glasnogovornika ruskog Ministarstva vanjskih poslova koji je obećao „vrlo bolan, vrlo oštar" odgovor Moskve ako EU provede tu namjeru.

De Wever je rekao i da bi druge države izvan EU trebale biti spremne na sličan korak. Spomenuo je Kanadu, Veliku Britaniju, Švicarsku, Japan i SAD. „Najveći kolač je u Belgiji, ali ima i drugih kolača", rekao je.

„Bilo bi gotovo poetično da se Ukrajina podupre ruskim novcem. To je poput Robina Hooda. Za javnost bi to bio bestseler", dodao je De Wever, „ali ta knjiga ima i svoje realno naličje."

Čeka se prosinac

Odgađanje odluke u četvrtak sada će pokrenuti mjesece pravnih analiza, a vodstvo EU tražit će shemu koja bi zadovoljila belgijske zahtjeve za „konkretnim" jamstvima.

Na papiru postoje i drugi načini da EU Ukrajini ponudi sredstva koja joj hitno trebaju kako ne bi potonula. Primjerice, EU bi se ponovno mogla zajednički zadužiti, no čini se još manje vjerojatnim da će države članice uspjeti postići kompromis o tome.

Poljski premijer Donald Tusk, jedan od najglasnijih zagovornika ideje da se ruski novac proslijedi Kijevu, rekao je da je prosinac „posljednji rok" za donošenje konačne odluke - „da ili ne". „Pokušavamo uvjeriti naše belgijske prijatelje da smo spremni na mehanizam podijeljene paneuropske odgovornosti", rekao je Tusk.

Dogovor o sankcijama na plin

Ipak, čelnici EU uspjeli su se dogovoriti o davanju zelenog svjetla za novu rundu sankcija protiv Rusije. Dogovorena je zabrana uvoza ukapljenog plina iz Rusije od 2027. godine.

Na meti su i ruski transferi putem kriptovaluta. Na crnu listu dodan je još jedan broj tankera koji pripadaju ruskoj „floti u sjeni", a koristi se za zaobilaženje sankcija na naftu.

Po prvi put EU je sankcionirala i dvije kineske rafinerije koje prerađuju i prodaju rusku naftu. Peking je odmah poručio da će „poduzeti potrebne mjere kako bi odlučno zaštitio legitimna prava i interese kineskih poduzeća", prenijela je agencija Xinhua.

Trumpove sankcije

Ove najave EU stigle su neposredno nakon što su Sjedinjene Američke Države vlastitim sankcijama opteretile dva ruska energetska giganta. Moskva je priopćila da te sankcije neće imati velik utjecaj na rusko gospodarstvo, ali francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da one predstavljaju „pravu prekretnicu".

S obzirom na to da su se mnogi vodeći političari u EU donedavno bojali da bi američki predsjednik Donald Trump mogao otputovati u Mađarsku i ondje se zbližiti s Vladimirom Putinom, europski saveznici Ukrajine sada osjećaju određeno olakšanje zbog promjene u Washingtonu.

„To je Trumpov vrtuljak. Idemo gore, idemo dolje, dosta je turbulencija", rekao je uoči samita Steven Everts, bivši dužnosnik EU, a sada analitičar Europskog instituta za sigurnosne studije.

„Najvažnije što Europljani trebaju učiniti jest pojačati diplomatske aktivnosti. Moramo ostati u igri", rekao je on za DW. „Nemojmo samo čekati da sljedeća vijest stigne odnekud. Podignite telefon, letite u Washington. I drugo - pojačajte potporu Ukrajini."