Europska komisija predstavila je u srijedu neobvezujuće smjernice za poboljšanje kodeksa o suzbijanju dezinformacija, a koje bi trebale postaviti snažan okvir praćenja i jasne pokazatelje onoga što tvrtke moraju poštivati.

Zabrinutost zbog utjecaja dezinformacija pojačala se tijekom pandemije covida 19 i nakon tvrdnji o izbornoj prijevari u SAD-u, a neki kritičari naglašavaju ulogu društvenih medija i tehnoloških divova u njihovom širenju.

"Dezinformacije ne mogu biti izvor prihoda. Moramo vidjeti čvršću usmjerenost internetskih platformi, cijelog okruženja oglašavanja i mreža u provjeravanju činjenica", priopćio je povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton.

Potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova upozorava da prijetnje povezane s dezinformacijama na internetu brzo rastu te je potrebna bolja suradnja kako bi se ojačao položaj građana i zaštito demokratski informacijski prostor.

"Važno je da se mrežne platforme i drugi sudionici pozabave sustavnim suzbijanjem sistemskih rizika koji proizlaze iz njihovih usluga i algoritamskog širenja sadržaja, da sami sebi prestanu glumiti policiju i ne dozvole da se zarađuje na dezinformacijama, a da se istodobno u potpunosti očuva slobodu govora", rekla je Jourova.

Smjernice pozivaju na poboljšanje kodeksa o suzbijanju dezinformacija u nekoliko područja - sudjelovanje i prilagođene obveze, demonetizacija dezinformacija, osiguranje integriteta usluga, poticanje korisnika na bolje razumjevanje i prijavljivanje dezinformacija, bolu provjeru činjenica i bolji pristup podacima za istraživače, stabilan okvir za praćenje, itd. 

Komisija tako potiče etablirane i nove platforme u EU-u, kao i relevatne sudionike u internetskom oglašavanju (npr. oglasne burze, dobavljače oglasnih tehnologija, robne marke koje imaju koristi od oglasa), pružatelje usluga slanja privatnih poruka i druge da se pridruže kodeksu.