« Svijet
objavljeno prije 4 godine i 10 mjeseci
STVARNO?

EU i Libija zatvaraju Sredozemno more

Europske države i Libija imaju zajednički interes - spriječiti migraciju preko Sredozemnog mora. Za to imaju različite razloge, a različita su i sredstva na koja računaju

Većina migranata sada stiže iz Afrike
Većina migranata sada stiže iz Afrike (Arhiva)
Više o

EU

,

Libija

,

Sredozemlje

,

imigranti

Škole i bolnice, električne i vodovodne mreže, sportski centri te nadzorne kamere i restrukturiranje policije - sve su to točke na listi želja libijskih općina koje je objavio talijanski list Corriere della Sierra  pred samit u Parizu održan u utorak. Četrnaest libijskih sela na sredozemnoj obali i na pograničnom području na jugu je po zahtjevu Tripolija dostavilo listu infrastrukturnih potreba. Šta je ovim općinama najpotrebnije? I što bi se od toga moglo financirati sredstvima iz Europske unije? 

U listu Corriere della Sierra potom je citiran talijanski ministar unutarnjih poslova Marco Minniti koji kaže da bi se migracija iz Afrike mogla zaustaviti ukoliko se realizira sporazum između Europske unije i Libije. Prvi koraci bi trebali započeti upravo u Libiji, jednoj od najvažnijih tranzitnih zemalja. Minniti pojašnjava da je cilj projekta izrada gospodarskog programa "kako bi se mladi zapošljavali i udaljili od kriminalnih grupa". Kako navodi, Italija izdvaja milijardu i pol eura godišnje za skrb o izbjeglicama, a "jedan dio tih sredstava se preusmjerava direktno u afričke zemlje".

Libija - propala država?

Uspije li projekt, to će na ruku ići i libijskom predsjedniku vlade nacionalnog jedinstva Fayizu as-Sarradžu. Libija je također žrtva migrantske krize i zbog toga joj je potrebna pomoć, uvijek iznova ponavlja As-Sarradž. Upravo bi suradnja s Europom mogla bila ključ oporavka ove zemlje od prilika sličnima ratnima koje posljednjih godina vladaju, a spriječila bi i propast ove države. Pogoršanju stanja u Libiji su svakako doprinijele i izbjeglice. Dio novca koji oni plaćaju krijumčarima ide i u ruke moćnih milicija u ovoj zemlji, bilo u obliku plaćanja danka, bilo na način da su sami krijumčari iz njihovih redova. 

Krijumčari i siva ekonomija predstavljaju "anti-državu" u Libiji, kaže Mattia Toaldo, stručnjak za ovu zemlju pri Europskom vijeću za vanjsku politiku internetskom magazinu "Al Monitor". Oni profitiraju od ilegalne trgovine subvencioniranim proizvodima i sa svojim milicijama onemogućavaju izgradnju suvremene države. "Oni koji im se suprotstavljaju u Europi mogu računati na saveznike u Libiji", kaže Toaldo. "No, usprkos službenoj retorici, ipak je jasno da su ciljevi Europe i Italije u Libiji nedvosmisleno - smanjenje broja migranata."

Ukoliko se u tome uspije, Europska unija mora računati na još dva problema: prvo, na izbjeglice koje su već dospjele u Libiju, a drugo, na krijumčare koji će ostati bez glavnog izvora primanja.

Misteriozna "Brigada 48"

Koliko je stanje u Libiji ozbiljno pokazuje i naoružana grupa koja kontrolira libijski lučki grad Sabratu i more. "Brigada 48" broji nekoliko stotina članova - "policije u civilu, pripadnika vojske", kako kaže jedan svjedok tvrdeći da je  na njezinom čelu jedan "šef mafije". Oni patroliraju ulicama, gradom i duž obale te zaustavljaju svaki pokušaj prelaženja Sredozemnog mora. Najvjerojatnije je ova grupa pridonijela tome da se broj migranata koji pristižu u Italiju od srpnja smanjio za posto.

Još nije poznato na koji se način grupa financira. No, njezin šareni sastav daje naslutiti da je granica između krijumčara i onih koji se protiv njih bore propusna.

Milijarde za Afriku

Svote koje je Europska unija spremna izdvojiti bi borbu protiv krijumčara mogle pretvoriti u profitabilan biznis. Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani u ponedjeljak je govorio o svoti od šest milijardi eura, kako bi se Libija zatvorila na sjeveru i na jugu.

O spremnosti šefova država i šefova vlada da investiraju ogromne količine novca ne samo u Libiju, već i južnije tranzitne zemlje poput Čada ili Nigera, govorilo se ovog tjedna na summitu u Parizu. Predsjednici obje afričke zemlje razgovarali su sa kolegama iz Francuske, Španjolske, Italije i Njemačke.

Europski političari pod pritiskom

Vodeći europski političari su pod sve većim pritiskom. Njemačka je pred izborima. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nastoji ponovno uključiti u društvo one slojeve koji su se udaljili od politike, piše politički novinar Alexandre Sulzer u listu L'Express. Dio ove grupe već je pohrlio u okrilje krajnje desne Nacionalne fronte. "Osim toga, njegovi vanjskopolitički uspjesi su sredstvo pomoću kojega pokušava vratiti popularnost koju je izgubio unutarnjopolitičkim reformama." Imigracija, naime, ugrožava upravo najslabije u  francuskom društvu.

Italiji, koja je od 2014. prihvatila 600.000 migranata preko Sredozemnog mora, 2018. godine predstoje parlamentarni izbori. Ranije, u listopadu ove godine, održavaju se na Siciliji pokrajinski izbori. Prema najnovijim anekatama, antimigrantski pokret populista Beppa Grilla, može očekivati 34 posto glasova.

I Europskim zemljama i Libiji bi svakako išlo u prilog ako bi se zatvorila izbjeglička ruta preko Sredozemnog mora. Ovaj cilj mogao bi se postići zajedničkim snagama. Najnovije brojke pokazuju da je uspjeh moguć.

01.09.2017. 08:01:00
Novi komentar
nužno
nužno