Visina ulaganja više nije ključna mjera uspješnosti zdravstvenih sustava - u fokusu su ishodi liječenja, dostupnost terapija i sposobnost upravljanja resursima u uvjetima starenja stanovništva, rasta kroničnih bolesti i ubrzanog razvoja novih tehnologija. Ta promjena paradigme bila je u središtu rasprava na EU Health Forumu, gdje su stručnjaci iz zdravstva, javnih politika i industrije otvorili pitanje kako sustave učiniti istovremeno učinkovitima, dostupnima i financijski održivima. Ključna poruka: zdravstveni sustavi moraju se prestati vrednovati prema razini potrošnje, a početi prema vrijednostima koje stvaraju za pacijente, prije svega prema ishodima liječenja.

„Hrvatska je pri dnu europske ljestvice po očekivanom trajanju života. Kardiovaskularne bolesti i rak zajedno uzrokuju tri od pet smrtnih slučajeva, a visok je udio dijabetesa od 7,7 %, što dodatno naglašava potrebu za prevencijom, ranom dijagnostikom i dugoročnim upravljanjem bolestima. Stope sprječive smrtnosti su visoke, a Hrvatska stoji lošije od prosjeka EU-a kada su u pitanju pušenje, pretilost i konzumacija alkohola. Ipak, značajan napredak u zdravlju stanovništva moguć je usmjerenim djelovanjem u tri područja: smanjenju pušenja, prevenciji onečišćenja zraka te jačanju cijepljenja kao jedne od najisplativijih mjera javnog zdravstva", upozorio je dr. Bernd Rechel, koautor izvještaja Zdravstveni profil Hrvatske, zajedničkog izdanja Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politike, OECD-a i Europske komisije.

„Zdravstvo više nije samo socijalni sustav, ono je infrastruktura nacionalne sigurnosti. Pitanje nije koliko trošimo, nego kako je sustav organiziran. Potreban je pomak s liječenja bolesti prema upravljanju zdravljem - integrirati podatke, koordinirati skrb i mjeriti ishode, a ne samo aktivnosti", istaknula je državna tajnica Ministarstva zdravstva Marija Bubaš. Dodala je da „nema održivog zdravstva bez fiskalne logike, ni održive fiskalne politike bez zdravog stanovništva, zato fiskalne politike trebaju uključivati prevenciju, regulaciju rizičnih ponašanja i poticanje zdravih odabira".

Bez podataka nema ni upravljanja

Sustavno mjerenje ishoda liječenja istaknuto je kao ključan preduvjet transformacije sustava. Nužno je razvijati modele plaćanja temeljene na ishodima, gdje se terapije financiraju prema stvarnoj učinkovitosti za pacijenta. Uspostava nacionalne onkološke mreže predstavlja ključan iskorak: povezivanjem bolnica, standardizacijom liječenja i transparentnim praćenjem ishoda stvaraju se preduvjeti za kvalitetniju skrb i odgovornije upravljanje javnim sredstvima, istaknuo je Igor Lerman, direktor IQVIA Adriatic, najavljujući da bi implementacija onkološke mreže mogla biti gotova krajem lipnja.

Komentirajući učinke Fonda skupih lijekova, čiji proračun danas iznosi 400 milijuna eura, Lerman je upozorio: „Potrošnja ne prati ishode liječenja. Po broju doza Hrvatska je u vrhu potrošnje, a po preživljenju drugi smo najgori u EU. To znači da nismo učinkoviti. Riječ je o problemu dizajna i upravljanja sustavom, a ne novca i kadrova".

Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda - rizik za nestašice lijekova

Jedna od tema EU Health Foruma bila je i EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Iako Direktiva ima legitiman cilj zaštite okoliša i javnog zdravlja, sve je više upozorenja da bi način njezine provedbe mogao imati ozbiljne nenamjerne posljedice na dostupnost lijekova i održivost zdravstvenih sustava. Prema Direktivi proizvođači lijekova i kozmetike trebali bi pokriti najmanje 80% ukupnog troška kvartarnog pročišćavanja, pri čemu bi najveći dio tereta pao upravo na proizvođače generičkih lijekova.

Ključni problem leži u pretpostavkama modela proširene odgovornosti proizvođača i izračuna koje primjenjuje EK. Dok EPR u pravilu podrazumijeva da proizvođači mogu smanjiti svoj okolišni utjecaj promjenom proizvoda ili procesa, kod lijekova to nije moguće. Dodatno, velika većina farmaceutskih ostataka u otpadnim vodama posljedica je korištenja lijekova od strane pacijenata, a ne proizvodnih procesa.

Na to upućuju i konkretni podaci: procjene Europske komisije o udjelu farmaceutskih ostataka u mikropolutantima dosežu i do 66%, dok pojedini modeli pokazuju da nekoliko lijekova čini većinu procijenjenog "toksičnog opterećenja". Međutim, dostupni laboratorijski podaci ukazuju da je njihov stvarni udio višestruko manji - u nekim slučajevima i ispod 1%. Istodobno, procjene troškova provedbe Direktive značajno variraju. Primjerice, u Nizozemskoj se godišnji trošak procjenjuje na oko 400 milijuna eura, što je i do šest puta više od početnih procjena Europske komisije. Također, u Nizozemskoj je izračunato da bi primjenom Direktive pojedini lijekovi mogli poskupjeti i do 900 %.

Posebno su izloženi generički lijekovi koji čine oko 70 % svih terapija u Europi, ali manje od 20 % ukupne potrošnje, a često s cijenama nižima od tri eura mjesečno.

„Proizvođači žele biti odgovorni prema okolišu i već ulažu u napredne sustave pročišćavanja, no za razliku od drugih industrija ne mogu značajno mijenjati sastav ili proizvodne procese bez ugrožavanja sigurnosti i učinkovitosti terapije. Ne govorimo o industriji koja traži izuzeće, nego o sektoru koji osigurava većinu terapije u Europi - dodatni trošak ove razine jednostavno se nema gdje apsorbirati", istaknula je Ana Gongola, predsjednica HUP - Udruge proizvođača lijekova.

Istaknuto je da ne bismo smjeli birati između zaštite okoliša i stabilne opskrbe lijekovima. Europa mora pronaći rješenje koje omogućuje oboje, ali ono mora biti proporcionalno, provedivo i utemeljeno na stvarnim podacima.

„Ako dodatni troškovi postanu previsoki, dio lijekova mogao bi postati neodrživ, uz rizik povlačenja proizvoda, nestašica, zatvaranja proizvodnih linija u Europi i premještanja proizvodnje u treće zemlje", upozorila je Nikolina Dizdar Čehulić, predsjednica Uprave Plive, naglašavajući da su posebno ranjiva manja tržišta poput Hrvatske, gdje je dostupnost pojedinih terapija već pod pritiskom zbog niskih cijena.

Zbog sve brojnijih globalnih rizika, u cilju osiguranja stabilnosti, otpornosti i održivosti hrvatskog i europskih zdravstvenih sustava te opskrbe pacijenata lijekovima, naglašeno je da je intencija buduće Uredbe o kritičnim lijekovima (Critical Medicines Act, CMA) zadržavanje, modernizacija i jačanje proizvodnje lijekova kao strateške industrije i kritične infrastrukture na tlu Europske unije. Alati koje će propisati CMA su primjena necjenovnog kriterija javne nabave lijekova koji vrednuje značajni udio proizvodnje lijeka u EU, primjena modela odabira više gospodarskih subjekata za isti predmet javne nabave (tzv. multiwinning model) u javnoj nabavi lijekova te ostvarivanje prednosti pri sufinanciranju strateških investicija u proizvodnju lijekova iz nacionalnih izvora i sredstava EU. Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda stoga treba aktivno poduprijeti realizaciju navedenih ciljeva.