Diplomatska pobjeda za turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana: on je ruskog predsjednika Vladimira Putina tijekom kratkog posjeta Sočiju uspio uvjeriti da u sirijskoj pobunjeničkoj utvrdi Idlibu do 15. listopada formira demilitariziranu zonu. Svi neprijateljski borci moraju napustiti tu zonu širine 15 do 20 kilometara i ovući teško naoružanje. Turski vojnici i ruska vojna policija bi zajednički trebali kontrolirati tu zonu. Ruskog ministra obrane Sergeja Schoigua su nakon susreta citirali mediji. Oni se prenijeli njegovu izjavu da je time napad na Idlib, posljednju utvrdu pod kontrolom sirijskih pobunjenika, isključen.

Koliko je za civilno stanovništvo važno mirno rješenje, može se vidjeti iz izjave Ilyasa Salibe. "U Idlibu je na kocki život najmanje dva i po milijuna ljudi, koji žive u regiji odnosno koji su proteklih godina tamo pobjegli", kaže ovaj stručnjak za Bliski istok iz organizacije Amnesty International u razgovoru za Deutsche Welle. "Prilikom proteklih ofanziva na Alep ili istočnu Gutu znamo da je stanovništvo enormno stradalo jer je bilo izloženo proizvoljnom bombardiranju, kazetnim bombama i kemijskim otrovima."

Turski interes

Erdoganova intervencija kod Putina zasnovana je na jasnom strateškom interesu. S jedne strane Ankara, koja se od izbijanja rata u Siriji okrenula protiv Bašara el Asada, podržava sirijsku oporbu. Pored humanitarne katastrofe, turska vlada je pokrenula diplomatske kanale i ukazala na prijeteći masovni dolazak izbjeglica u Tursku. To je političar Erdoganove stranke AKP Mustafa Yeneroglu jasno rekao još prije susreta Erdogan-Putin. Više od 10.000 ljudi već je u bijegu, rekao je ovaj član Predsjedništva stranke AKP i dodao: "Idlib je provincija koja se nalazi na granici s Turskom. Zato je prirodno da se ljudi zapute u pravcu Turske. Moramo poći od činjenica da će u tom slučaju skoro milijun ljudi krenuti u Tursku, što će za sobom povući novu veliku katastrofu."

Još jedan važan motiv za tursku diplomatsku ofanzivu oko Idliba Yeneroglu nije spominjao. Turska vlada želi po svaku cijenu spriječiti nastajanje autonomne kurdske regije na granici s Turskom. Vlada u Ankari se pribojava da bi Kurdi u Siriji mogli priteći u pomoć kurdskoj manjini u Turskoj. Početkom rujna je u cilju dogovora oko Idliba došlo i do susreta predsjednika Turske, Rusije i Irana. Samit je okončan bez rezultata.

Odahnuli u Berlinu

U političkom Berlinu vlada olakšanje nakon dogovora Erdogana i Putina o uspostavi demilitarizirane zone u Idlibu. Njemački šef diplomacije Heiko Maas je nakon susreta s ruskim kolegom Sergejom Lavrovim putem Twittera jasno iznio njemačku poziciju po ovom pitanju.

Ali Maas se još nije izjasnio o jednom od najhitnijih pitanja koje glasi: hoće li Njemačka sudjelovati u vojnoj akciji, ukoliko u Siriji dođe do upotrebe kemijskih bojnih otrova? Njegova stranka SPD je to striktno odbila. No njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen (CDU) ne želi isključiti njemački angažman. Prije sedam dana je američki povjerenik za Siriju James Jeffrey molio njemačku vladu da Njemačka sudjeluje u napadima. Znanstveno vijeće Bundestaga je njemačko sudjelovanje ocijenilo protivnim Ustavu i međunarodnom pravu. Sporazumom između Erdogana i Putina ovaj problem se sad sam od sebe riješio.