Zastupnici Europskog parlamenta prihvatili su u utorak velikom većinom glasova rezoluciju o medijskim slobodama u kojoj traže da se osigura urednička i novinarska neovisnost, transparetnost vlasništva i poštovanje profesionalnih i etičkih standarda. Za rezoluciju je glasovalo 539 zastupnika, 70 ih je bio protiv, a 78 suzdržanih.

'Bilo kakav napad na novinara treba se smatrati napadom na slobodu medija i na pravo građana EU-a da budu informirani. Temeljni standardi, poput novinarske i uredničke neovisnosti, moraju vladati u svim redakcijama. Od velike je važnosti da sve zemlje članice imaju transparentno i stabilno zakonodavstvo koje će štiti novinare i njihovu misiju nadzornika u društvu', izjavila je autorica izvješća Renate Weber, liberalna zastupnice iz Rumunjske.

U rezoluciji se ističe važnost neovisnosti novinara kako 'od unutranjih pritisaka - urednika, izdavača ili vlasnika - tako i od vanjskih - političkih ili ekonomskih lobija i drugih interesnih skupina'. Također se naglašava važnost neovisnosti urednika radi sprječavanja vlasnika, vlada ili drugih zainteresiranih strana da se miješaju u sadržaj vijesti.

U tekstu se poziva Europska komisija da izradi prijedlog pravnih instrumenata 'koji bi osigurali da zemlje članice obvežu medijski sektor da razvije profesionalne standarde i etički kodeks, što uključuje obvezu da se istakne razlika između činjenica i mišljenja u izvještavanju, potrebu točnosti, nepristranosti i objektivnosti, poštovanja privatnosti, obvezu da se isprave netočne informacije i pravo na odgovor.'

Dodaje se da bi taj pravni okvir trebao uključivati i odredbu da medijski sektor uspostavi medijsko regulatorno tijelo, koje bi bilo neovisno od političkog ili vanjskog upletanja, a koje bi razmatralo žalbe protiv tiska na temelju profesionalnih standarda i etičkog kodeksa i koje bi imalo ovlasti donositi odgovorajuće sankcije.

U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog netransparentnosti vlasništva u europskim medijima uz poziv Europskoj komisiji i zemljama članicama da osiguraju transparentnost vlasništva kako bi se jasno mogao utvrditi identitet vlasnika, njihove financije, pretjerena medijska koncentracija i kako bi se spriječilo medijske organizacije da prikrivaju posebne interese i omogućilo građanima da provjere kakvi interesi stoje iza medija.

U rezoluciji se podsjeća Komisiju da je od nje u nekoliko navrata zatraženo da ispita mogućnost uvođenja zakonskog okvira za sprječavanje koncentracije vlasništva i zlouporabe dominatne pozicije te se stoga poziva Komisiju da predloži 'konkretne mjere kako bi se osigurao pluralizam medija, uključujući i zakonski okvir o pravilima o medijskom vlasništvu'.

Zemlje članice se pozivaju da uspostave jasne kriterije za imenovanje čelnika javnih medija, upravnih i medijskih vijeća te regulatornih tijela u skladu s načelima neovisnosti, integriteta, iskustva i profesionalnosti te da uspostave jamstva za neovisnost medijskih vijeća i regulatornih tijela od političkog utjecaja vlade, parlamentarne većine ili bilo koje druge društvene skupine.

Zastupnici ističu da treba sačuvati 'izbalansirani europski dualni sustav' u kojem privatni i javni mediji imaju svoju ulogu. 'U multimedijalnom društvu, u kojem se povećao broj komercijalnih globalnih igrača, javni mediji su bitni', kaže se u tekstu.

Parlamentarci ističu da bi Europska komisija trebala nadzirati utjecaj promjene medijskih zakona i njihov učinak na medije, poštovanje slobode i pluralizma medija te o tome objavljivati godišnja izvješća, zajedno s prijedlozima i preporukama.

U rezoluciji se kaže da je ekonomska kriza teško pogodila novinare, a najteže one novinarske žanrove koji su skuplji ili kojima treba više vremena za razvoj, poput istraživačkog novinarstva, reportaža i dopisništava u EU-u i svijetu.

Zemlje članice pozivaju da čim prije dekriminaliziraju klevetu kao kazneno djelo.

Zemlje članice se također pozivaju da 'donesu zakone kako bi se spriječila infiltracija obavještajaca u redakcije, budući da takva praksa jako ugrožava slobodu izražavanja jer se time omogućava nadzor redakcija i generira klima nepovjerenja, sprječava prikupljanje informacija, prijeti tajnosti izvora i u konačnici se pokušava dezinformirati i manipulirati javnost i naštetiti vjerodostojnosti medija'.

U tekstu se navodi da se kod budućih proširenja EU-a treba dodatno staviti naglasak na zaštitu sloboda i na slobodu govora te se poziva Komisiju da nastavi pozorno pratiti napredak kandidatskih zemalja u pogledu zaštite medijskih sloboda.