Ekonomski institut Zagreb predviđa da će, zbog negativnih trendova s početka godine, u 2010. u Hrvatskoj ipak doći do pada BDP-a od oko 0,7 posto.

Blagi oporavak hrvatskog gospodarstva očekuje se tek u drugom dijelu ove godine, a oporavak će znatno ojačati u 2011. u kojoj se rast BDP-a procjenjuje na 3 posto, navodi se u najnovijim prognozama zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Za 2009. godinu procijenjen je pad BDP-a od 5,9 posto. Nakon što je prošlu godinu obilježio pad ekonomske aktivnosti, taj se negativni trend prenosi i na početak ove godine.

Zahvaljujući postupnom oporavku globalnog gospodarstva, a posebno EU-a, očekuje se jačanje međunarodnih tokova kapitala, povratak povjerenja potrošača i obnavljanje inozemne potražnje, što bi uz najavljene mjere fiskalne i monetarne politike trebalo omogućiti blagi oporavak hrvatskog gospodarstva, ali tek u drugom dijelu godine.

Oporavak će biti spor, nestabilan i nedovoljno snažan da obuhvati cjelokupnu ekonomsku aktivnost, prognoze su zagrebačkog Ekonomskog instituta iz novog broja publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Navode da će tržište rada i u ovoj godini biti suočeno s izrazitim negativnim kretanjima. Procjenjuje se da će stopa registrirane nezaposlenosti porasti s prosječnih 14,9 posto u 2009. na 16,7 posto u 2010. godini.

Nakon prividne stabilizacije u drugom tromjesečju 2009. godine, posljednji raspoloživi podaci o stanju hrvatskog gospodarstva pokazuju nastavak negativnih trendova. Na međugodišnjoj je razini BDP u trećem tromjesečju pao za 5,7 posto, dok desezonirani podaci ukazuju na smanjenje od 0,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Taj je pad ponajprije bio uvjetovan negativnim trendovima u osobnoj potrošnji i investicijama.

Posebno zabrinjavaju, napominju, trendovi u realnom sektoru. Naime, desezonirane su se vrijednosti obujma industrijske proizvodnje i trgovine na malo nastavile osjetno smanjivati prema kraju prošle godine.

U 2010. inflacija ne bi trebala uzrokovati veće probleme. Očekuje se znatno ublažavanje pada potrošnje stanovništva, odnosno njezin rast prema kraju godine. Oporavak vanjske trgovine očekuje se pak već u prvoj polovici godine.

Investicije, kao ključni faktor dugoročnog rasta, i dalje iskazuju negativan trend, iako u posljednje vrijeme manje izražen. Očekuje se da će i ova godina biti izuzetno teška, kako za građevinski sektor tako i za sve ostale djelatnosti povezane uz investicijska ulaganja.

Proračunski bi deficit mogao u ovoj, kao i u protekloj godini, iznositi oko 3,5 posto BDP-a. Očekuje se da će Vlada svoje obveze financirati uglavnom u inozemstvu kako bi oslobodila domaće izvore sredstava za snažnije financiranje gospodarstva.

Prema ocjeni analitičara Ekonomskog instituta, fiskalna je politika vrlo važna za očuvanje stabilnosti gospodarstva, a tu postoje značajni rizici, ocjenjuju. Ponajprije, opća bi ekonomska kretanja lako mogla rezultirati s proračunskim prihodima manjim od planiranih.

No, odnosi se to i na strukturne probleme u državnim poduzećima, privatizaciju brodogradilišta i državna jamstva, koja se u nepovoljnom scenariju mogu pretvoriti u značajne novčane obaveze države.

Iako bi pregovori o članstvu u EU-u trebali završiti ove godine, a članstvo je izgledno u 2012., i tu su mogući zastoji, sa svim svojim negativnim posljedicama na gospodarstvo, navode analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta. (hina/metro-portal)