Na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na kraj prosinca 2020. godine,ukupni dug opće države je porastao za 2,6 milijardi kuna ili 0,8 posto, navedeno je u priopćenju središnje banke o pokazateljima duga opće države za siječanj ove godine.

Iz HNB-a su pojasnili da se prirast duga u siječnju odnosi na inozemnu komponentu duga, koja se u tom mjesecu povećala za pet milijardi kuna ili 4,8 posto, dok se unutarnji dug istovremeno smanjio za 2,4 milijarde kuna ili 1,1 posto.

Međutim, porast na godišnjoj razini najvećim dijelom se odnosi na rast unutarnjeg duga, koji se do kraja siječnja 2021. godine u odnosu na kraj siječnja prethodne godine povećao za 25,2 milijarde kuna ili 12,9 posto, naveli su iz HNB-a.

Kada je riječ o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga, HNB raspolaže podacima za nekonsolidirani dug opće države. U strukturi toga duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju siječnja 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice, 64 posto, slijede dugoročni krediti s 29,4 posto te potom kratkoročni krediti i vrijednosnice, zajedno s udjelom od 6,6 posto, izvijestili su iz HNB-a.

Pritom se ukupni kratkoročni dug (kratkoročni krediti i vrijednosnice) tijekom siječnja 2021. godine povećao za 348 milijuna kuna ili 1,6 posto, a u posljednjih dvanaest mjeseci za 9,3 milijardi kuna ili 72,7 posto, dodali su iz središnje banke.