Državne potpore ukupno vrijedne gotovo 12 milijardi kuna nedvojbeno su spasile prinudno zaustavljenu hrvatsku privredu u najtežem razdoblju protekle pandemije. Koristilo ih je preko 115 tisuća poslodavaca kako bi mogli isplatiti plaće za oko 708 tisuća radnika. No već tad se pokazalo da neki od poduzetnika grubo varaju i državu i zaposlene kojima novac gdješto nije ni bio isplaćen, ili ne u punom osiguranom iznosu. Ipak, nije se znalo koliko je bilo takvih, pa je dio javnosti zatečen nedavno objavljenim podatkom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) da se to drznulo učiniti njih čak 27 posto.

Točno 31.552 takva neslavna slučaja, međutim, svjedoče i o veoma propusnom sustavu koji jest bio postavio jasne kriterije za dodjelu potpora, ali ih u praksi očito nije kontrolirao. „Nije se dovoljno vodilo računa, uslijed žurbe, da se spriječe negativne posljedice lockdowna", za DW prosuđuje Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Potporu je trebalo isplaćivati direktno radnicima

„Pritom valja reći da je ispunjen glavni cilj, zaustavljen je val otpuštanja. No treba uočiti da je tih 27 posto poduzetnika ustvari dobilo manje od tri posto sredstava, odnosno 333 milijuna kuna", napominje Sever. To znači da su potporu zloupotrebljavali pretežno manji poslodavci, tj. oni s manjim brojem zaposlenih. Ovome valja dodati i vijest da su već izvršili povrat novca, jer su svi korisnici bili čvrsto obavezani ugovorom s HZZ-om.

„Da je država poslušala naše sugestije, to bi se bilo izbjeglo - tražili smo da uplaćuje direktno radnicima. I tad bi doduše dio njih bio primoran vratiti novac, jer se ispostavilo da su neki poslodavci počinili druge prekršaje koji ih diskvalificiraju za primanje potpore", tumači ovaj sindikalist. Naime, poneki su koristili dodatna javna sredstva iz drugih izvora, npr. naknadu za bolovanje ili porodiljni dopust koje plaća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Ostali su nepravilno prikazivali tobože smanjeni prihod, ili su vršili određene fiskalne prekršaje i slično.

Naknadni izbor isplate dividende umjesto zadržavanja potpore

„Direktnim uplaćivanjem radnicima ipak bi bolje prošli oni koji su zakinuti jer su prije pandemije pristali biti prijavljeni na minimalac, a ostalo dobivati na ruke. Ili oni koji su bili zaposleni na pola radnog vremena. Takvi su u velikom broju slučajeva zatim 'izvisili', mada se to moglo izbjeći direktnim plaćanjem. No zadovoljni smo barem zato što je prihvaćen naš zahtjev da se potpora uvjetuje time da poslodavci koji je preuzmu neko vrijeme nemaju pravo na isplatu dobiti ili dividende", rekao je Krešimir Sever.

Inače, zbog tog uvjeta je dio poduzetnika kasnije samostalno odlučio državi vratiti sredstva od potpore. Naknadno su izračunali da im je bolje isplatiti zadržani višak iz prethodnog razdoblja u kojem su unosno poslovali te stvorili veću novčanu rezervu. Drugim riječima, država je podnijela teret njihova kreditiranja u doba vanrednog stanja, ali to je po svemu sudeći stavka čiji se otpis prešutno podrazumijeva. U okolnostima kakve inače vladaju u RH, s velikim „igračima" koji često nekažnjeno duguju porez, značajna je već i činjenica pukog povrata nekorektno korištene potpore.

Potporu dobivale i kladionice bez obzira na rast prihoda

Ekonomski analitičar Bojan Nonković iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) podsjetio nas je na to da je dosad podnesena samo jedna kaznena prijava u kojoj se radi o sumnji da je poslodavac direktno zloupotrijebio sredstva HZZ-a te prevario svoje radnike. „Ipak, osim slučajeva u kojima se radi o tome da dijelovi potpora nisu pravilno administrativno pravdani, greškom ili namjerno", dodao je, „ili su direktno zloupotrijebljeni, problem predstavljaju i oni u kojima je bilo 'sve po zakonu', ali je očito da potpore nisu služile očuvanju radnih mjesta već podebljanju korporacijskih profita."

Od sugovornika iz BRID-a nadalje smo čuli kako uvid u javno objavljene podatke otkriva da su potpore isplaćivane tvrtkama poput Ine, Boxmarka, Pevexa ili Croduxa. Nekima od tih korisnika u pandemiji su značajno porasli prihod i profit. „Vrijedi izdvojiti i da se pomoglo velikim kladionicama, npr. Germania, Favorit, Super sport i Hat-trick PSK, usprkos online-klađenju i velikom rastu prihoda i dobiti kladionica u razdoblju prije pandemije", upozorava Nonković.

S jedne strane previše popusta, s druge rigidna selekcija

„Neki poslovni subjekti kojima su prihodi i pali", nastavlja on, „svakako su dovoljno veliki da im to ne predstavlja razlog za poslovne probleme i otpuštanja. U ovakvim krizama država može i mora intervenirati. Međutim, pri dizajnu potpora trebalo bi voditi računa da javni novac bude efikasno upotrijebljen kako bi svrha bila najbolje ostvarena. U ovom slučaju trebalo se voditi računa o sektoru u kojem poslodavac djeluje, njegovoj veličini te ostvarenim prihodima i dobiti u proteklom razdoblju."

Ovome se može dodati, kako s druge strane doznajemo, da je bilo naknadno diskvalificiranih primatelja potpore koji su „pali" kao žrtve previše rigidne selekcije. Novi sindikat, primjerice, odbijen je zato što nije poduzetnički subjekt. No to radničko predstavništvo, inače rastuće već godinama, bilo je također prinuđeno obustaviti svoje osnovne terenske aktivnosti. Počelo je gubiti na redovnom prihodu, pa je ubrzo moralo otpustiti radnika na pripadajućim poslovima.

Država mora pomoći onima kojima će grijanje postati luksuz

„Također, dio potpora morao se usmjeriti direktno prema onima koji su u svakoj krizi najugroženiji, a to su radnici i stanovništvo općenito. Tim više što je značajan dio radnika upućen na rad od kuće pri čemu im poslodavci nisu refundirali troškove za uvećanu potrošnju režija. A tijekom pandemije uvjeti i iznosi novčane naknade za nezaposlene nisu se promijenili", zaključio je Bojan Nonković.

Uz konstataciju da je potporu ipak trebalo plasirati na bolji način, teško je ne primijetiti da ni hrvatska država nije morala dugo čekati na novu priliku da se iskaže. Nonković smatra da bi bilo korisno i pravedno da država, u aktualnoj krizi uzrokovanoj ratom u Ukrajini i inflacijom, osigura financijske potpore stanovništvu za povećane troškove energenata. Nesumnjivo dolazi sezona pojačanog grijanja čiji će trošak mnogima biti pretežak, a tu rješenje može biti samo izravna pomoć.