Kada su desničarski populisti nedavno upali u vladin okrug u Brazilu, još jedna velika demokracija bila je na rubu svrgavanja. To je podsjetilo na juriš na američki Capitol dvije godine ranije. Napadi su i ovaj put (u Brazilu) bili potaknuti na društvenim mrežama.

Govor mržnje, manipuliranje izborima, širenje zavjera: populisti i autokrate širom svijeta se "poigravaju" na tastaturama društvenih medija na sve sofisticiraniji i efikasniji način.

Upravo na ovo je na Facebooku upozorila zviždačica Frances Haugen. S mnoštvom dokumenata iz tog koncerna izazvala je svjetsku senzaciju u jesen 2021. i iznijela ozbiljne optužbe: Metine moćne platforme ugrožavaju ljude i demokracije širom svijeta. Koncern točno zna kakvu štetu nanosi, ali stavlja profit ispred dobrobiti svojih korisnika, optužuju kritičari.

Ni obrisan ni blokiran

Reporteri njemačkih javnih servisa WDR i NDR i minhenskog lista Süddeutsche Zeitung (SZ) ponovo su analizirali podatke o Facebooku. Nova analiza podataka pokazuje da su brojne grupe, mreže ili nalozi koje su zaposleni u Facebooku prije mnogo godina interno naveli kao štetne - i dalje aktivni. Meta ih nije ni obrisala, a ni blokirala. Koncern te navode ne komentira.

Haugen je pogođena rezultatom istraživanja: „Bože moj, to je nevjerojatno". U intervjuu za ARD, ona kritizira da je grupacija godinama premalo ulagala u sektor dezinformacija.

Meta to negira. U intervjuu za WDR i NDR prošlog studenog, glasnogovornik Mete Klaus Gorny spomenuo je 40.000 zaposlenih širom svijeta u sektoru sigurnosti i ulaganje od pet milijardi dolara samo u prošloj godini. Ali to očigledno još uvijek nije dovoljno za poplavu postova i video-snimaka od skoro tri milijarde korisnika na (i dalje) najvećoj platformi na svijetu.

Jer, samo nekoliko mjeseci nakon intervjua, pristalice predsjednika Bolsonara, koji je izgubio izbore, upali su u vladin okrug u Brazilu. Napadi su potaknuti i organizirani na društvenim mrežama - uključujući i Facebook. Meta kaže da je stalno brisala sadržaje koji krše autorska prava u vezi s izborima u toj južnoameričkoj zemlji. Ali koliko ozbiljno Meta zapravo shvaća svoju odgovornost za napade na demokraciju?

Dokrajčiti oporbenjake...

Bivša zaposlenica Facebooka Sophie Jang izvještava da je 2019. otkrila masu lažnih naloga političkih aktera koji su se krili iza lažnih imena na Facebooku i tamo izazivali pomutnju. Samo „Vlada Azerbejdžana je, na primjer, vjerojatno imala desetine tisuća lažnih naloga. To su koristili da unište protivnike i kritičare". Meta ističe da su brojni lažni nalozi kasnije izbrisani.

Azerbejdžanska vladajuća stranka demantira da je uopće koristila lažne naloge. Ali, Jang tijekom razgovora s novinarima WDR-a i NDR-a, spontano pronalazi lažne profile, koji rade po istom načelu.

Facebook ističe da je borba protiv neautentičnih naloga prioritet koncerna. Ali čak i nakon što su se ruski trolovi s lažnim nalozima masovno (u)miješali u američku predizbornu kampanju 2016., Facebook je uvjeravao da će učiniti sve što je moguće da to zaustavi. Međutim, istraživanje pokazuje da se nastavila i ruska propaganda sa svojim tvornicama trolova i lažnim nalozima.

Za Haugen, Facebookov poslovni model je srž problema: Facebook prodaje personalizirane reklame koje oglašivači mogu koristiti da ciljano dođu do potencijalnih klijenata. Da bi se to postiglo, grupacija prikuplja što je moguće više intimnih podataka svojih korisnika. Što duže korisnici ostanu na platformi, Facebook može prikupiti više podataka za prodaju oglasa i tako ostvariti veći profit.

Da bi se osiguralo da ljudi što duže ostanu na platformi, Facebookov algoritam favorizira ono na što ljudi najviše reagiraju: emocionalni sadržaj. A to uključuje govor mržnje, zavjeru i laži.

Više dosega kroz emocije

"Postoje studije koje pokazuju da činjenični sadržaj generira deset puta manji doseg na Facebooku od emotivnog sadržaja. A laži su obično emotivnije od činjenica, a to također znači da laži imaju veće šanse da privuku pažnju nego činjenice", objašnjava stručnjak za komunikacije. Johannes Hillje. Populistički i radikalni akteri koriste taj princip, kaže on.

Tako su se i radikalne pristalice bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa organizirale u grupi na Facebooku „Stop the Steal". Samo dva mjeseca kasnije došlo je do juriša na Capitol. Meta je potom blokirala nalog Donalda Trumpa i naglasila da je vrlo brzo uklonjen sadržaj koji je pozivao na juriš na Capitol.

Europa je nakon toga reagirala. U proljeće 2022. godine, EU je donijela mega-zakon s namjerom da sveobuhvatno regulira glavne platforme - takozvani Zakon o digitalnim uslugama (DAS). Između ostalog, tehnološke kompanije sada moraju barem brzo izbrisati nelegalni sadržaj. U suprotnom postoji opasnost od visokih kazni.

Ne postoji zabrana personaliziranog oglašavanja

A novom zakonu nešto nedostaje: zabrana personaliziranog oglašavanja. Europski parlament je 2020. glasao za to većinom. Zato što su populisti sustavno uvijek iznova koristili personalizirano oglašavanje da šalju ekstremne poruke i priče o zavjeri posebno prijemčivim biračima. Ali zabrana personaliziranog oglašavanja pogodila bi u srce poslovni model tehnoloških giganata, a s njim i njihov milijardski promet. Uslijedila je neviđena suptilna kampanja lobiranja.

Strategija? Nisu ugrožene njihove vlastite milijarde u prodaji, već prodaja malih i srednje velikih poduzeća. Raspoloženje u Bruxellesu se brzo promijenilo. Otprilike godinu dana nakon prvobitnog prijedloga, odjednom više nije bilo većine za zabranu personaliziranog oglašavanja. „Na kraju nije bilo većine, ni u Vijeću a ni u samom Parlamentu", rezimira Phrabat Agarval, on je zadužen u Europskoj komisiji za tu temu. „Naravno, lobiranje je odigralo jednu ulogu."

Sada postoji novi pritisak od strane Europskog parlamenta. Barem u slučaju političkog oglašavanja, svi osobni podaci trebali bi se koristiti samo uz izričitu suglasnost korisnika. Ali nekoliko država članica je već protiv toga.

I još jedna točka je opasna za demokracije. Facebook ponavlja da neće biti provjeravane činjenica u izjavama političara i neće biti uklanjane, čak i ako su lažne ili krše pravila Facebooka. „Ali ni u našem društvu to nije zabranjeno, pa ni ovdje ne vjerujemo da mi trebamo biti suci o istini ili laži", kaže Gorny u intervjuu za WDR i NDR.

Licenca za autokrate?

A kritičari kažu to je licenca za autokrate i populiste. Nešto dakle i za sljedeću Trumpovu predizbornu kampanju. Meta je već ukinula svoju ranije izrečenu zabranu.

Zviždač Christopher Wylie je pesimist i strahuje da „ulazimo u konstantno stanje informacijskog rata. Da su naši izbori sada bojna polja na kojima zemlje namjerno šire dezinformacije radi postizanja geopolitičkih ciljeva".