Gledajući svjetske državnike koji su u službi krupnog kapitala te promatrajući našu društvenu i političku elitu sami možemo doći do zaključka da se na vrhu događaju mutne stvari, a sada postoji i znanstveni dokaz zašto je to tako.

Naime, psiholozi sa Sveučilišta Berkeley ustanovili su da pripadnici gornje društvene klase imaju veću sklonost amoralnom ponašanju - laganju, varanju i kršenju zakonskih propisa - nego običan puk iz nižih socijalnih slojeva. Također, ta bi studija mogla objasniti podrijetlo, odnosno razlog zašto je došlo do svjetske financijske krize, piše The Telegraph.

Istraživanje je provedeno na način da je više grupa ljudi iz različitih slojeva društva prolazilo kroz niz testova koji su dizajnirani da otkriju nečije osobine, poput iskrenosti i brige za druge. Nadalje, svima su postavljena pitanja o njihovom bogatstvu, obrazovanju, društvenom položaju, religiji i afinitetima prema novcu.

U jednom od testova volonteri su morali glumiti poslodavce koji znaju da će njihova tvrtka propasti za šest mjeseci, a promatralo se da li će lagati ili varati zaposlenike kod riječ o isplati plaća.

Drugim testom se provjeravala iskrenost volontera, a njihov zadatak je bio da prijave svoj rezultat u računalnoj igri. Rečeno im je da nitko ne prati njihov rezultat te da pobjednik dobiva novčanu nagradu.

Nekim grupama su ponuđeni hipotetički scenariji u kojima su izmišljeni likovi planirali amoralne poteze kojima bi si priskrbili beneficije na štetu suradnika. Od ispitanika se tražilo da objasne kako bi oni postupili u takvim situacijama.

Nadalje, istraživači su promatrali ponašanje vozača na jednom raskrižju u San Franciscou, a pritom su bilježili automobile kojima upravljaju kako bi procijenili njihov društven status. Rezultati ovog vizualnog eksperimenta pokazali su da osobe koje su se doimale bogatije češće oduzimaju prednost drugim vozačima, te rjeđe staju pješacima.

Rezultati studije koja je objavljena u časopisu National Academy of Sciences pokazuju kako se bogate ili moćne osobe doimaju pohlepnije, sklonije su laganju u poslovnim pregovorima te slabije detektiraju emocije drugih ljudi.

"Ljudi iz nižih društvenih slojeva žive u okruženju koje je definirano manjkom sredstava te koje je puno nesigurnosti i opasnosti. Iz toga ti ljudi posežu za amoralnim potezima jer ih oni mogu izvući iz takve loše životne situacije. S druge strane, bogati imaju više sredstava, slobode i nezavisnosti od ostalih članova društva, a to im jača socijalni egoizam koji vodi do neetičnog ponašanja", rekao je dr. Paul Piff, voditelj istraživanja.