O zakonu je na zahtjev HDZ-a i HDSSB-a provedeno poimenično glasovanje, na kojemu se za donošenje zakona izjasnilo 88 zastupnika vladajuće koalicije, Hrvatskih laburista, SDSS-a i nacionalnih manjina, protiv je bilo 45 zastupnika iz HDZ-a i HDSSB-a, a dva su zastupnika bila suzdržana.

Prije izglasavanja zakona na zahtjev klubova HDZ-a i HDSSB-a bila je određena stanka, a tom se zahtjevu pridružio i SDP, nakon čega je uslijedila rasprava.

Darko Milinović je u ime HDZ-a naglasio je kako se njegova stranka ne protivi postupcima MPO-a u Hrvatskoj, ali je protiv da žena bez muškog partnera ima pravo na MPO, jer se time omogućuje da to pravo ostvari i žena koja promijeni spol, čime se, istaknuo je, krši Konvencija o pravu djeteta, odnosno pravo djeteta da živi i odrasta uz oca.

HDZ se protivi i da se, u slučaju kada jedan ili oba partnera umru, bez njihove suglasnosti odluči o doniranju zametaka, a protiv su i zamrzavanja zametaka. "Nemate hrabrosti reći što sa živim bićima nakon pet godina i da nakon pet godina puštate živo biće da umre", poručio je Milinović ministru zdravlja Rajku Ostojiću.

Vladajućima je zamjerio i da nisu htjeli čuti mišljenje papinskog nuncija Alessandra D'Errica koji je nedavno došao u Hrvatsku kako bi prenio mišljenje Svetoga Oca o Zakonu o MPO-u.

"Smatram da Svetoj Stolici dugujemo toliko da čujemo mišljenje Svetoga Oca, koji je možda želio poručiti ono što je rekao Ciceron - 'neka vaše čežnje vodi razum'. Nadam se da vaša čežnja nije da pustite ljudska bića da umru", poručio je Milinović zastupnicima vladajuće koalicije.

Protiv donošenja zakona izjasnio se i HDSSB, u ime kojega je Dinko Burić apelirao da se provede treće čitanje zakona, jer se, naglasio je, stigne postići kompromis kako bi se onemogućilo zamrzavanje zametaka koje, kao i HDZ, smatra živim bićima.

HDSSB je upozorio i da Zakon otvara mogućnost da se postupcima MPO-a podvrgnu, dakle dobiju dijete, i istospolni parovi, što smatra neprihvatljivim i neprirodnim.

Igor Dragovan je u ime SDP-a, pak, poručio kako je namjera vladajuće koalicije pomoći parovima koji zbog neplodnosti ne mogu imati djecu, te da je dužnost parlamenta osigurati im najbolju medicinsku skrb kako bi se liječili od neplodnosti.

"Ti ljudi koji su u manjini nisu ljudi drugog reda niti su djeca začeta postupcima MPO-a ljudi drugog reda", naglasio je Dragovan, podsjetivši da je njegova kćer Eva začeta umjetnom oplodnjom i da će najesen napuniti šest godina.

HDZ-u i HDSSB-u poručio je da vladajućima ne pokušavaju oduzeti pravo da brinu o interesima hrvatskih građana, "jer to činimo bolje od vas".

Po donesenom zakonu, pravo na MPO imaju punoljetni i poslovno sposobni žena i muškarac koji su u braku, odnosno u izvanbračnoj zajednici i koji su s obzirom na životnu dob i opće zdravstveno stanje sposobni za roditeljsku skrb o djetetu.

To pravo može ostvariti i punoljetna, poslovno sposobna žena koja ne živi u braku, izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, i to samo one (iako je HNS amandmanom tražio da se to briše iz zakona) čije dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno ili bezizgledno.

Izvanbračnu zajednicu u tom smislu čine žena i muškarac koji ne žive u braku, u drugoj izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici, te koji ispunjavaju pretpostavke za valjano sklapanje braka.

Nije prihvaćen HDZ-ov amandman po kojemu pravo na MPO, radi zaštite dobrobiti djeteta i javnog morala, ne bi imale osobe koje su promijenile spol.

Saborska većina nije prihvatila ni HDZ-ov amandman kojim se tražilo da se na teret HZZO-a bračnim parovima koji se zbog svojih vjerskih i moralnih uvjerenja ne žele podvrći MPO-u osigura slobodan pristup liječenju neplodnosti utemeljenom na prirodnim metodama planiranja obitelji.

Nije prihvaćen ni HDZ-ov amandman po kojemu bi se prije postupka MPO-a nad svim korisnicima tog prava obvezno provodilo pravno i psihološko ili psihoterapijsko savjetovanje.

U postupku MPO-a prednost se daje homolognoj oplodnji (korištenju vlastitih spolnih stanica), a heterologna oplodnja (korištenje spolnih stanica darivatelja) koristi se kad nije moguće koristiti vlastite spolne stanice ili kad se MPO provodi zbog sprječavanja prijenosa teške nasljedne bolesti na dijete.

Darivateljica jajnih stanica može biti žena čije se jajne stanice uz njezin pristanak koriste za MPO druge žene, te žena koja sudjeluje u postupku MPO-a u kojem je nastao višak jajnih stanica.

Darivatelj sjemenih stanica može biti muškarac čije se sjemene stanice uz njegov pristanak koriste za MPO žene koja nije njegov bračni, odnosno izvanbračni drug.

Darivatelji zametaka mogu biti bračni, odnosno izvanbračni drugovi koji su odustali od korištenja vlastitog zametka te su dali pristanak na darivanje.

Spolne stanice, tkiva i zametci mogu se, uz pristanak osoba od kojih potječu, pohraniti (zamrznuti) u bolničkim centrima koji provode postupak MPO-a do pet godina na teret HZZO-a, a na zahtjev i na teret tih osoba vrijeme se može produžiti za još pet godina.

Zakonom se omogućuje oplodnja 12 jajnih stanica, u tijelo žene mogu se unijeti dva zametka, a iznimno kod žena koje su starije od 38 godina, a nije im pomogla nijedna metoda, mogu se oploditi sve jajne stanice i u spolne organe unijeti tri zametka. Preostali zameci se zamrzavaju.

Na trošak HZZO-a moći će se provesti najviše do šest postupaka MPO-a, a prihvaćen je amandman SDP-a po kojemu se u ukupan broj postupaka ne ubrajaju oni koji su provedeni do dana stupanja na snagu zakona.

Osoba začeta i rođena uz pomoć MPO-a nakon navršenih 18 godina ima pravo doznati sve podatke o svom biološkom podrijetlu, uključujući i podatak o identitetu darivatelja.

Gornja dobna granica za postupak MPO-a, koja je prvotno bila određena na 42 godine starosti žene, sada se može i produljiti ako je žena biološki spremna i takvog zdravstvenog stanja koje dopušta primjeni takvog postupka, što procjenjuje liječnik koji provodi takav postupak, uz suglasnost pacijentice.