« Dogodilo se na današnji dan
objavljeno prije 2 mjeseca i 12 dana

Dogodilo se na današnji dan - 7. listopada

Flota Svete lige potukla Turke kod Lepanta, sklopljen savez protiv Rusije, Luna 3 poslala prve slike tamne strane Mjeseca

Dogodilo se na današnji dan 7. listopada
Dogodilo se na današnji dan 7. listopada (Arhiva)
Više o

dogodilo se na današnji dan

,

7. listopada

,

Niels Bohr

,

Heinrich Himmler

,

Desmond Tutu

,

Ulrike Meinhof

,

Vladimir Putin

,

Toni Braxton

,

Limpe Fuchs

,

rođeni 7. listopada

,

rođeni na današnji dan

Velika flota 'Svete lige', sačinjena od španjolskog, mletačkog, đenovskog i malteškog, te brodovlja Svete Solice i Savojskoga kneževstva, 1571. godine u bitci kod Lepanta, preciznije kod Patrasa u jugozapadnoj Grčkoj, nanijela je težak poraz turskoj floti. Formiranje kršćanske koalicije potaknuo je papa Pio V. kako bi pomogao ciparskom gradu Famagosti koji su opsjedali Turci. Obje strane su raspolagale podjednakim brojem brodova, no kršćanskoj floti pobjedu je osigurao više nego duplo veći broj topova, bolja oprema te manevar za koji se ne zna je li bio neuspjeli pokušaj bijega genoveških galija ili vrlo domišljata varka. Nakon pet sati borbe Turci su ostali bez polovice brodova i oko 25 tisuća vojnika i mornara te su napustili bojište što je označilo kraj njihove premoći na istočnom Sredozemlju. Bitka kod Lepanta bila je najveća pomorska bitka od one održane kod Akcija, te poslijednja u kojoj su se sukobile galije, a u njoj su sudjelovale i hrvatske galije i pomorci sa Cresa, Krka, Raba, Hvara, te iz Šibenika i Trogira.

Njemačka i Austro-Ugarska 1879. godine sklopile su 'Dvojni savez protiv Rusije', odnosno sporazum kojim se obvezuju na uzajamnu pomoć u slučaju ruskog napada. Pozadina saveza bilo je strahovanje da će zbog austrijsko-ruskog rivalstva na Balkanu doći do raspada Austro-Ugarske Monarhije, te da će Rusija pomagati Francusku pri mogućem napadu na Njemačku. Potpisivanjem Dvojnog saveza, kojeg su potpisnice poštivale sve do kraja 1. svjetskog rata, prestao je postojati raniji Trojni savez u kojem je uz Njemačku i Austro-Ugarsku bila i Rusija.

Sovjetska sonda 'Luna 3' 1959. godine na Zemlju je poslala prve fotografije tamne strane Mjeseca. Iako prilično loše kvalitete za današnje standarde, fotografije su nakon objave u medijima pobudile veliko zanimanje svjetske javnosti, a nakon obrade pomoću njih je napravljena prva karta tamne strane Mjeseca na kojoj su tom prilikom imena dobila Mare Moscovrae (Moskovsko more) i Mare Desiderii (More žudnje).

Četvorica članova Palestinske oslobodilačke organizacije (PLF) 1985. godine oteli su talijanski putnički brod 'Achille Lauro' koji je plovio iz Aleksandrije u Port Said. Otmičari su zahtijevali oslobađanje 50 palestinskih zarobljenika iz izraelskih zatvora. Nakon što im je odbijeno uplovljavanje u sirijski Tartus članovi PLF-a su ubili invalida Leona Klinghoffera, Amerikanca židovskog porijekla i bacili tijelo u more. Nakon dva dana pregovora otmičarima je dopušteno da napuste brod i ukrcaju se na egipatski avion, no američki predsjednik Ronald Reagan je naredio da ga se prisilno prizemlji na Siciliji. Talijanske vlasti su tada u NATO-ovu bazu pred američke marince poslali karabinjere što je do danas ostala najveća diplomatska kriza između te dvije zemlje. Od petorice Palestinaca upletenih u napad četvorica su osuđena i odslužila dugogodišnje robije u Italiji, a vođa Abu Abbas je 2003. uhvaćen u Iraku gdje je niti godinu kasnije umro u američkom zatvoru, navodno prirodnom smrću.

Banske dvore, tadašnje sjedište ureda Predsjednika i Vlade RH 1991. godine raketirali su zrakoplovi JNA u pokušaju atentata na predsjednika države Franju Tuđmana, predsjednika predsjedništva SFRJ Stjepana Mesića i predsjednika Saveznog izvršnog vijeća Antu Markovića. Sva trojica predsjednika su preživjela, ali zgrada je pretrpjela znatna materijalna oštećenja. Raketiranje je bio povod da Sabor Republike Hrvatske već sljedeći dan donese Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, kojom je Republika Hrvatska postala nezavisna i samostalna država.

Američka je vojska 2001. pod kodnim imenom 'Enduring Freedom' započela invaziju na Afganistan. Amerikanci su uz britanske saveznike, čija se istovjetna operacija zvala 'Herrick', tim činom otpočeli lov na Osamu bin Ladena za kojeg su tvrdili da je odgovoran za napade 11. rujna iste godine. Navodni krivac još uvijek nije pronađen, a jedini 'uspjeh' invazije bilo je svrgavanje talibana, no to je plaćeno s najmanje 45 tisuća civilnih žrtava i potpunim uništenjem onoga što je od Afganistana ostalo nakon višegodišnjeg građanskog rata koji je tu zemlju zahvatio nakon kraja prijašnje brutalne sovjetske invazije.

Na današnji dan 1885. rođen je danski fizičar Niels Bohr, jedan od utemeljitelja moderne atomske fizike i dobitnik Nobelove nagrade. Nacistički zločinac Heinrich Himmler, zapovjednik SS-a i Gestapa te jedan od osnivača koncentracijskih logora i organizator holokausta rođen je 1900. godine. Južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu, uz Mandelu jedan od najpoznatijih boraca protiv Apartheida te dobitnik Nobelove nagrade za mir, rođen je 1931. Njemačka novinarka Ulrike Meinhof, jedna od osnivačica i glavnih ideologa militantne ljevičarske organizacije 'Rote Armee Fraktion' (RAF), po njoj poznate i pod nazivom 'skupina Baader-Meinhof', rođena je 1934. godine. Bivši ruski obavještajac, šef jedne od službi nasljednica KGB-a, te predsjednik, a jednom i premijer Vladimir Putin, rođen je 1952. godine. Američka glumica i pjevačica Toni Braxton, dobitnica čak šest Grammyja i brojnih drugih nagrada rođena je 1967. godine.

07.10.2018. 00:02:00
Novi komentar
nužno
nužno