Enciklopedija Britanika (engl. Encyclopædia Britannica) je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku. Vlasnik enciklopedije je „Korporacija Britanika". Prvo izdanje objavljeno je 6. prosinca 1768., a izlazilo je u periodu 1768 - 1771. i imalo je 3 toma. Najnovije je petnaesto izdanje ove enciklopedije koje izlazi od 1985. i sadrži 32 toma. Zadnji put je izdata 2002. godine i ima 65.000 članaka. Verzija za Internet Britannica Online ima 120.000 članaka. U posljednje vrijeme Enciklopedija Britanika se izdaje i u cd formatu.

13. amandman bio je prvi od tri "rekonstrukcijska amandmana" u američkom Ustavu. Službeno zabranjuje bilo kakvo prisilno služenje ili ropstvo u SAD-u. Odobren od strane Senata 1864. i Predstavničkog doma godinu dana kasnije. Na kraju je proveden i u praksi 6. prosinca 1865. Prvi stavak 13. amandmana navodi: "Ni ropstvo ni prisilno služenje, osim kao kazna za kazneno djelo od čega je stranka uredno osuđena, ne smije postojati unutar SAD-a, niti bilo kojem mjestu pod njegovom ingerencijom." Stoga, jednom kad je 13. amandman sproveden u praksu, ropstvo, prisilni rad, tesluženje kao oblik vraćanja duga ukinuto je u SAD-u.

Finci su narod Ugro-finskog porijekla. Šveđani su pokorili i politički sebi prisvojili cijelu Finsku. Ona je bila njihov posjed sve do 1809. godine. Dva plemena Finci i Hemejci primili su rimokatoličku vjeru, a Karelijci grčko-istočnu od Rusa. Poslije 1809. godine Finska potpada pod Rusku vlast. U tom razdoblju, 1906. godine, Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane. Po proglašenju Lenjinovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država., upravo na današnji dan, 1917.

6. prosinca 1954. održan je prvi zagrebački festival zabavne glazbe pod nazivom Izaberite najbolje plesne melodije 1953.. Od 108. pristiglih na natječaj izvedeno je 12 skladbi. Plesnim orkestrom Radio Zagreba ravnao je Zlatko Černjul, a kao vokalni solisti nastupali su Ivo Robić i Rajka Vali. Na temelju glasova publike u dvorani Istra za pobjedničku melodiju izabrana je Ta tvoja ruka mala skladatelja Ljube Kuntarića na tekst Branke Chudobe dok je pjesmu otpjevao Ivo Robić. Uz Festival u Sanremu koji je utemeljen dvije godine prije, Zagrebfest je najstarija europska priredba zabavne glazbe. Sredinom 60-ih Zagrebačka škola Šansone prepoznata je kao poseban glazbeni izraz. Zagrebfest postavio je standarde bavljenja zabavnom glazbom, umanjio je utjecaj stranih autora i omogućio stvaranje domaćeg glazbenog izraza stalno prisutnog u redovitim sadržajima radija i televizije. Svojim odlikama Zagrebfest zauzeo je nezamjenjivo mjestu u ukupnom glazbenom životu Hrvatske.

Tzv. Crni petak 1991. za dva hrvatska grada: Dubrovnik (biser hrvatske povijesne baštine) te Osijek. Toga su dana srbo-četničke snage koje predvodi tzv. JNA topovima, tenkovima te minobacačima napali Osijek i Dubrovnik. Agresor koristi i eksplozivne naprave zabranjene međunarodnim konvencijama. U gradu sv. Vlaha napad traje duže od 10 sati. Projektili razaraju staru gradsku jezgru. Oštećene su palače Sponza, crkva sv. Vlaha, gradske zidine, luka te hoteli. Na više mjesta rakete i granate izazvale su požar, a branitelji i mještani pod neprekinutom kanonadom gase vatru. Toga dana poginulo je 19 osoba. Istodobno su Osječani po tko zna koji put u skloništima. Agresor uglavnom gađa civilne ciljeve: središte grada, staru Tvrđu te stambene objekte. Napad je počeo iznenadnim granatiranjem, zbog čega je stradao veći broj ljudi na ulicama i u trgovinama. Europa, po običaju, nije jedinstvena u tumačenju agresije na Hrvatsku. Toga je dana u oba grada poginulo 29 ljudi, dok ih je oko stotinu lakše ili teže ozlijeđeno.

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja izdvojiti libanonsko-američkog pjesnika Halila Džubrana (1883.), američkog jazz pijanista i kompozitora Davea Brubecka (1920.), te američkog gitarista Petera Bucka (1956.) poznatog po radu s grupom R.E.M.