Sveti Ćiril i Sveti Metod su kršžanski sveci, a spomendan im je na današnji dan jer su 5. srpnja 863. počeli širiti kršćanstvo po Velikomoravskoj kneževini. Braća Ćiril i Metod rođena su u Solunu koji je u to vrijeme bio okružen Slavenima. Po nalogu bizantskog cara Mihajla angažirani su za misiju kod Slavena. Naime, moravski knez Rastislav zatražio je od Mihajla svećenike koji će propovijedati kršćasku vjeru na slavenskom jeziku. Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo glagoljicu i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna s Metodom preveo najnučenije crkvene knjige. Tako su stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti. 863. braća kreću na put i stižu knezu Rastislavu, ali uspjeh njihove misije izaziva reakciju njemačdećim godinama mnogo putuju, a Ćiril umire u Rimu zbog bolesti. Papa Hadrijan odobrava slavensku službu jer u slavenskim misionarima vidi dobre pomagaže u borbi protiv neposlušnih njemačkih nadbiskupa. Nakon Metodove smrti u Moravskoj je zabranjena slavenska liturgija, a knez Svatopluk je prognao njegove učenike. Neki od njih prodani su u ropstvo, a neki su se uspjeli skloniti u druge slavenske zemlje, uključujući i Hrvatsku, gdje su nastavili svoj rad.

Isaac Newton, engleski fizičar, matematičar i astronom, još je u dječjoj dobi pokazivao izuzetnu nadarenost. Na Kraljevsku akademiju primljen je na osnovu teleskopa kojeg je sam izradio i njime promatrao Jupiterove satelite. Prvi je shvatio gravitacijsku silu. Pošto je 1666. vidio kako jabuka pada na tlo, pitao se je li sila koje utjeće na predmete što padaju ista koja zadržava Mjesec u njegovoj putanji i ustvrdio da zakon o gravitaciji vrijedi u cijelom svemiru. Na današnji dan 1687. godine napisao je djelo Philosophiae naturalis principia mathematica (Matematiččka načela prirodne filozofije). To je djelo izmijenilo pogled na svijet, a mnogi znanstvenici citirali su ga kao Bibliju. U njemu je Newton ujedinio istraživanja Galilea i Keplera u jednu teoriju gravitacije te je uspostavio osnovu klasične mehanike, u kojoj je formulirao tri osnovna zakona gibanja.

Na današnji dan 1946. je na modnoj reviji u Parizu prvi put predstavljen bikini. Bikini je termin koji se koristi za ženski kupaći kostim iz dva djela, a ime je dobio po otoku Bikini na kojem su izvođena testiranja atomske bombe 1945. godine. To je bio prvi ženski kupaći kostim iz dva dijela koji je otkrivao pupak. S vremenom bikini postaje sve manji, pa je sredinom šezdesetih godina lansiran i monokini, a daljnji povijesni razvoj ovog kupaćeg kostima je evoluirao u tange.

1996. svijet je doživio prvo kloniranje sisavca iz odrasle stanice. Radilo se o poznatoj ovci Dolly, a u kloniranju je korišten proces nuklearnog prijenosa. Dolly su klonirali Ian Wilmut, Keith Campbell i njihovi kolege na Institutu Roslin u škotskom Edinburghu. Rođena je 5. srpnja 1996., živjela je šest godina, a ime je dobila prema poznatoj country pjevačici Dolly Parton.

Na današnji dan 1889. godine rođen je poznati francuski filmski redatelj, slikar i književnik Jean Cocteau, 1891. hrvatski pjesnik Tin Ujević, a 1916. hrvatski znanstvenik Hrvoje Požar. Rođendan na današnji dan slave i američka glumica Edie Falco (1963.), najpoznatija po ulozi u seriji Soprano, kao i francuska tenisačica Amelie Mauresmo (1979.).

Pročitajte i Dnevni horoskop za 5. srpnja 2090.