Francuska vojska pod zapovjedništvom Luisa d'Enghiena 1643. godine porazila je u bitci kod Rocroia španjolske trupe koje je vodio Francisco de Melo. Bitka je bila dio 'tridesetogodišnjeg rata', sukoba koji je 1618. započeo između njemačkih protestanata i katolika, a do 1648. kada je završio u njemu je, direktno ili indirektno sudjelovala gotovo cijela Europa. Bitka je počela nakon što je španjolsko-austrougarska vojska stigla da probije francusku blokadu Rocroia, tada utvrđenog grada u Ardenima. Francuzi su uspješno postavili liniju i u zoru napali španjolske trupe. Španjolsko pješaštvo pružalo je žestok otpor, no nakon što su izgubili oko 15.000 vojnika, nasuprot francuskim žrtvama od oko 4.000, bili su prisiljeni predati se. Velika francuska pobjeda označila je kraj španjolske vojne premoći u kopnenim bitkama, a iako su narednih godina Španjolci još uvijek uspješno ratovali u južnoj Francuskoj i sjevernoj Italiji, kampanje su ih iscrpile toliko da se više nisu mogli oporaviti što je na kraju završilo potpisivanjem pirinejskog mira 1658. kojim je Francuska proglašena pobjednicom.

Meksiko je 1848. ratificirao Povelju iz Guadalupe Hidalgoa čime je završen Meksičko-američki rat koji je započeo dvije godine ranije zbog neriješenih problema oko pripadnosti Teksasa koji su obje strane smatrale svojim teritorijem. Tipični kolonijalni rat malih snaga na velikom prostoru od početka je bio obilježen američkim uspjesima i hrabrim, ali neuspješnim otporima Meksikanaca na čelu s generalom Santa Anom. U kratkom periodu Amerikanci su osvojili cijelu Kaliforniju i Novi Meksiko, a ušli su i u sam Mexico City što je bio jasan pokazatelj meksičkog poraza. Potpisivanjem mira Meksiko je za oko 18,5 milijuna dolara SAD-u prepustio države Kaliforniju, Nevadu i Utu, te dijelove Kolorada, Arizone, Novog Meksika i Wyominga, odnosno 55 posto teritorija koji je do tada kontrolirao, a ako se u to uključi i Teksas, Meksiko je poraz platio s više od dvije trećine nacionalnog teritorija.

Marilyn Monroe je 1962. u njujorškom Madison Square Gardenu održala svoj zadnji veći nastup u javnosti. Radilo se o legendarnoj izvedbi pjesme 'Happy Birthday, Mr. President' koju je otpjevala za televizijski prijenos proslave 45. rođendana Johna F. Kennedyja. Nastup je zapamćen iz više razloga, između ostalog i zato što je Monroe, koja je umrla nepuna tri mjeseca kasnije, vrlo senzualno otpjevala svoju verziju pjesme kojoj je dodala i nastavak koji je sama napisala posebno za tu priliku, ali i zbog pripijene haljine koja je dodatno isticala njen status seks simbola zbog čega su mnogi uvaženi gosti bili službeno 'nezadovoljni'. Poslije nastupa predsjednik Kennedy se popeo na pozornicu i zahvalio izvođačici našalivši se kako se nakon 'ovako slatke izvedbe može povući u mirovinu sretan', što je potaklo širenje već postojećih glasina o skrivenoj vezi između predsjednika i starlete.

U Hrvatskoj je 1991. održan referendum o neovisnosti na kojem su se građani s 94.17 posto glasova izjasnili za odvajanje od Jugoslavije. Odluku o održavanju referenduma o samostalnosti Hrvatske je u tijeku pregovora o razrješenju državne krize između republika tadašnje SFRJ donio tadašnji predsjednik Franjo Tuđman. Na referendumu su građani odlučivali odgovarajući na dva pitanja. Prvo je bilo: Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ). Na to se pitanje, od 83, 56 posto birača koliko je izašlo na referendum, njih čak 94,17 posto izjasnilo potvrdno. Za ostanak Republike Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi, što je bila druga ponuđena opcija, glasalo je tek 1,2 posto birača. Na osnovi iskazane volje građana na referendumu, a nakon neuspjeha daljnjih pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama, Hrvatski je sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne veze s ostalim republikama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država.

Hrvatski slikar Vjekoslav Karas, začetnik novijega hrvatskog slikarstva koji je stvarao biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist, nazivan i prvim ilirskim slikarom čije je stvaralaštvo ostalo nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti 19. stoljeća, rođen je u Karlovcu 1821. godine.

Vijetnamski revolucionarni i državni vođa Ho Chi Minh, pravog imena Nguyen Van Thanh (na vijetnamskom Nguyen 'koji će pobijediti'), organizator Vietnam Doc Lap Dong Minh Hoi (Lige za nezavisnost Vijetnama) kasnije poznatije pod imenom Viet Min koja je bila direktan odgovor na francuski kolonijalizam, te japanske i kineske aspiracije prema Vijetnamu, rođen je 1890. godine u Kim Lienu.

Američki aktivist i borac za ljudska prava Malcolm X, pravog imena Malcolm Little, u mladosti svodnik, diler, kasnije i ovisnik, svojevremeno jedan od najopasnijih nasilnika na ulicama njujorškog Harlema, kasnije član Nacije islama koji je prezime promijenio u X kao znak poštovanja prema neznanim precima robovima, osnivač sekularne crnačke Organizacije Afro-američkog jedinstva, rođen je u Omahi u Nebrasci 1925. godine.

Britansko američki glumac Peter Mayhew, najpoznatiji po svojoj visini od 2 metra i 21 centimetar koja mu je i donijela najpoznatiju ulogu karijere, onu Wookieeja Chewbacce u Star Wars serijalu, rođen je 1944. godine u Londonu.

Jamajkansko američka manekenka, glumica i pjevačica Grace Jones, muza Andyja Warhola na početku uspješne pjevačke karijere koja je krenula dance-pop albumima Portfolio, Fame i Muse, a nastavila se profiliranjem specifičnog vlastitog stila pod utjecajem new wave izvođača poput Stinga, Iggy Popa, The Pretendersa, te dub-reggaea s rodne Jamajke, rođena je 1948. godine u Kingstonu.

Američki rock pjevač Joey Ramone, pravog imena Jeffrey Ross Hyman, frontman, tekstopisac, jedan od osnivača i 'srce i duša' legendarnih Ramonesa, 'djed' punk-rocka i ikona njegovog stila, rođen je u New Yorku 1951. godine.