Antun Mihanović (1796.- 1861.) hrvatski je književnik. Neprolaznu slavu stekao pjesmom "Horvatska domovina" koja je krajem 19. stoljeća postala hrvatska himna. Pjesma je prvi put objavljena 1835. u desetom broju Gajeve "Danice".i to upravo na današnji dan. "Horvatsku domovinu" ili prema prvom stihu "Lijepu našu" uglazbio je Vinkovčanin Josip Runjanin, a prvi put javno je izvedena 1861. Kao nacionalna himna prihvaćena je 1891.

Eli Whitney (1756. - 1856.) je bio američki inovator koji je otkrio stroj za čišćenje pamuka. Upravo na današnji dan Whitney je patentirao je takozvani "Cotton gin".  Riječ "gin" bila je kratica za "engine" - motor.  Ovaj je stroj mehaničkim putem odvajao sjeme od pamuka te je pročišćavao 50 puta više pamuka dnevno nego što bi to mogla očistiti ručno jedna osoba.

Većina uzgajivača pamuka na jugu Sjedinjenih Država do tada je mogla uzgajati samo onu vrstu pamuka čije su niti bile pričvršćene za sjeme. Ukratko, pamuk je bilo vrlo skupo čistiti ručno.  Ovaj je stroj zato predstavljao pravu revoluciju u ekonomiji američkog juga. No, zbog njega je - u izvjesnom smislu - bilo i produženo ropstvo u tom dijelu Amerike.  Naime, ekonomija koja se temeljila na pamuku ovisila je o radu robova.  Želja proizvođača pamuka da svoj sistem dalje prošire, oslanjaući se na rad robova, na koncu je dovela I do američkog građanskog rata.

Do početka 19-og stoljeća, "King Cotton" - kako se pamuk tada često nazivao - postao je najprodavaniji proizvod južnjačkih država, a naglo je porastao I njegov izvoz.  Južni dio Sjedinjenih Država, koji se protezao of obale Južne Karoline do rijeke Mississippi, u to je vrijeme je bio poznat kao "Kraljevstvo pamuka".

Linux je ime za jezgru (engl. kernel) računalnog operacijskog sustava sličnog Unixu, ali najčešće i za cijeli operacijski sustav baziran na toj jezgri. Linux je dobio ime po svom izvornom autoru Linusu Torvaldsu. 14. ožujka 1994 predstavljena je verzija Linuxa 1.0.0. čime su otvorena vrata za razvoj open-source sustava.

Od poznatih osoba rođenih na današnji dan valja izdvojiti njemačkog fizičara i nobelovca Alberta Einsteina (1879.), američkog jazz glazbenika i kompozitora Quincy Jonesa (1933.), američkog glumca i komičara Billyja Crystala (1948.), te monaškog princa Alberta II. (1958.)