Navijačice ili ''cheerleadersice'' privlače pozornost na svakom sportskom događaju. Navijanje kao posebna disciplina definira se kao sport u kojem se koriste elementi plesa, navijanja i skokova koji traju od jedne do tri minute. Disciplina potječe iz SAD-a, kao sport nije svugdje priznata, a kao njezin službeni rođendan uzima se 2. studenog 1898. kada je Johnny Campbell na Sveučilištu Minnesota poveo navijanje za nogometnu ekipu. Zanimanje za ovaj sport raste u svjetskim razmjerima od 1997. kada su započela emitiranja navijačkih natjecanja i pojavili se mnogi filmi na tu temu. Procjenjuje se da se ovim sportom danas bavi oko 100 tisuća ljudi iz cijelog svijeta.

Britanski državnik Arthur James Balfour na današnji je dan 1917. objavio poznatu deklaraciju "Balfour Declaration" o tome da se u Palestini stvori nacionalni dom za Židove. Balfour, tada ministar vanjskih poslova, deklaraciju u obliku pisma poslao je barunu Walteru Rothschildu, vođi britanske židovske zajednice. Ova deklaracija bila je znak simpatije prema židovskim cionističkim težnjama i nastala je zbog truda Chaima Weizmanna i Nahuma Sokolowa, prinicipijelnih cionističkih vođa u Londonu, no, kako su tražili rekonstituiranje Palestine kao jedinog židovskog nacionalnog doma, deklaracija nije ispunila cionistička očekivanja. Balfourova deklaracija kasnije je uklopljena u mirovni sporazum u Sevresu. Originalni dokument čuva se u Britanskoj knjižnici. Godišnjica deklaracije, 2. studenoga, slavi se u Izraelu i među ostalim Židovima kao Balfourov dan.

Haile Selassie rođen je pod imenom Tafari Mankonnen, a nakon krunidbe 2. studenog 1930. prozvan je Haile Selassie I., posljednji etiopski car. Tada uzima titulu "Kralja svih kraljeva", 225. potomka kralja Salomona. Počinje provoditi važne reforme, te se brine za emancipaciju robova. Ustanovio je parlament i sudski sustav, no sve je bilo formalno jer je prava vlast ostala pri vladaru. 1935. Italija je izvršila invaziju Etiopije i Selassie je otišao u progonstvo u Englesku gdje je pomogao Britancima isplanirati kampanju koja je dovela do oslobođenja Etiopije i njegovog povratka na vlast 1942. godine. Narod je osjećao da formalne promjene nisu dovoljne, te je Selassie 1960. nakon neuspjelog pokušaja svrgavanja s prijestolja obećao povećati napore ekonomskog razvoja i socijalne reforme. Ipak, sve je više bio zaokupiran vanjskim poslovima. 1974. godine studenti, radnici i vojnici započeli su seriju demonstracija koje su kulminirale 12. rujna kad je Selassie svrgnut s prijestolja. Monarhija je ukinuta, a Etiopija postaje republikom. Haile Selassie umire 1975., a 1930-ih se na Jamajci javlja rastafarijanizam prema kojem je Selassie utjelovljeni bog i izbavitelj afričkih naroda i iseljenih Afrikanaca.

Howard Hughes bio je pionir američkog zrakoplovstva, industrijalac i filmski producent, poznat po postavljanju novih zračnih rekorda i gradnji velikih aviona, te produciranju filmova ''Anđeli pakla'' i ''Odmetnik''. Premda je bio jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena umro je od neuhranjenosti. 1926., kad mu je bila 21 godina, opčinjen tada tek procvalom filmskom industrijom, otišao je u Hollywood i započeo karijeru filmskog producenta. Tridesetih se godina, nakon što je naučio letjeti, počeo baviti i projektiranjem aviona. Vjerovao je da može napraviti bolji avion od tada postojećih. I zaista, konstruirao ga je i njime 1935. postavio brzinski rekord u letenju od 567,46 kilometara na sat. Dvije godine poslije oborio je rekord u letenju s jednog na drugi kraj SAD-a, a 1938. je, brže od bilo kojeg pilota, obletio svijet za samo 91 sati i 14 minuta. Konstruirao je i maske s kisikom koje se u avionima primjenjuju i danas. No, nije u svemu bio uspješan. 2. studenoga 1947. njegov novi avion Spruce Goose (tako su ga nazvali kritičari), golemi hidroavion od drva, uspio je poletjeti samo jednom. Hughes je, naime, želio napraviti najveći avion na svijetu koji bi mogao ponijeti mnogo više tereta, no iako ga je konstruirao, nikad se nije maknuo dalje od prototipa.

Na Dan Martina Luthera Kinga u SAD-u se svakog trećeg ponedjeljka u siječnju slavi rođendan tog revolucionarnog Afroamerikanca. Samo još tri osobe dobile su u SAD-u takvu počast. Martin Luther King bio je nenasilni aktivist u pokretu za građanska prava koji se uspješno usprotivio rasnoj segregaciji. Ubijen je 1968. godine, a ubrzo nakon njegove smrti počela je kampanja za njegov dan. Tek je predsjednik Ronald Reagan na današnji dan 1983. pretvorio taj dan u zakonit, a prvi put se proslavio 1986. Neke države i tada su se tomu opirale dajući mu druga imena ili spajajući ga s drugim blagdanima. Tek 2000. je službeno uveden u svih 50 američkih država.

Na današnji dan 1755. rođena je Marija Antoaneta, zadnja i najomraženija kraljica apsolutističke Francuske. 1815. rođen je matematičar George Boole, izumitelj Booleove algebre koja je osnova modernih računalnih kalkulacija. 1913. rođen je glumac Burt Lancaster koji se proslavio ulogama u filmovima 'Odavde do vječnosti' i 'Obračun kod O.K. Korala', kao i pjevačica K.D. Lang (1961). Svoj rođendan danas slave i uspješni hrvatski sportaši - vaterpolist Dubravko Šimenc (1966) i 'vatreni' nogometaš Zvonimir Soldo (1967).