Jedan enzim koji se nalazi u i oko korijena soje mogao bi biti ključ stvaranja automobila koje pokreće gorivo dobiveno iz zraka. Vanadij nitrogenaza, enzim koji u normalnim uvjetima proizvodi amonijak iz dušika, može pretvoriti ugljični monoksid, uobičajeni industrijski nusproizvod, u propan, plin kojeg koristi većina kućanstava na svijetu. I dok znanstvenici upozoravaju da su istraživanja tek u povojima napominju da bi uskoro mogao biti otkriven način za stvaranje goriva - i eventualno benzina - iz zraka.

>> Mogu li termiti spasiti svijet?

>> Žabe, pjena, ugljik i Sunce omogućit će lakšu proizvodnju biogoriva

Su-autor istraživanja djelomično predstavljenog u časopisu Science i znanstvenik sa Sveučilišta California Markus Ribbe kaže da enzim karakterizira neobično ponašanje. Sve počinje s bakterijom Azotobacter vinelandii koja se može naći u tlu oko korijenja biljaka poput soje koje oko sebe prikuplja dušik. Bakterija A. vinelandii je stoga ekonomski vrlo potreban i važan mikroorkanizam. Farmeri vole biljke oko kojih se ona skuplja jer bakterija koristi enzime koji uz pomoć neiskoristivog atmosferskog dušika stvaraju vitalni amonijak i ostale kemikalije. Biljke te kemikalije kasnije iskorištavaju za rast.

>> Riješen problem biogoriva

>> Zrakoplovi će letjeti na smeće

Ribbe je s kolegama najviše zanimanja posvetio vanadij nitrogenazi, enzimu bez kojega ne bi bilo moguće stvaranje amonijaka iz dušika. Kalifornijski znanstvenici su uklonili dušik i kisik na koje je enzim 'naučen' i u taj prazan prostor su ubacili ugljični monoksid. Bez kisika i dušika enzim je počeo pretvarati ugljični monoksid u lance s dva odnosno tri atoma ugljika. Ovaj posljednji lanac nosi ime propan. Ovaj enzim može stvarati samo dvočlane i tročlane atomske lance što nije dovoljno za nastanak tekućeg goriva kao što je benzin, na primjer. Ali Ribbe vjeruje da može modificirati enzim kako bi stvarao dulje lance. Nažalost, iznimno je teško izolirati vanadij nitrogenazu. Znanstvenici znaju za taj enzim već dugo vremena zbog njegove važnosti u poljoprivredi. Još prije dvadeset godina su uspjeli izolirati važne gene u sklopu enzima što otvara mogućnost za genetski inženjering i modifikacije. Međutim, tehnologija za takve postupke tek se počela razvijati. Zato ćemo se morati strpjeti barem još neko vrijeme do pojave automobila s motorima na zračno-bakterijski pogon.