Prije bilo kakve intervencije u smislu uvođenja digitalnog poreza potrebni su jasni odgovori zakonodavca koga bi se, kako i gdje zahvatilo, pri čemu cilj ne smije biti povećanje dosadašnjeg poreznog opterećenja, smatraju u udruzi HUP-ICT.

Komentirajući na upit Hine najnovije razgovore na razini EU-a i OECD-a o uvođenju digitalnog poreza, u kojima je aktivno ovog tjedna sudjelovao i ministar financija Zdravko Marić, iz udruge HUP-ICT (Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti) napominju kako je poznato da je OECD pripremio prijedlog digitalnog poreza.

"Prema nama dostupnim podacima, EU preferira oporezivanje u okviru OECD-a, no najavljuje i da će u slučaju nepostizanja sporazuma na razini OECD-a uvesti svoj porez. No svaka država članica ima autonomne porezne propise koji nisu niti mogu biti ujednačeni na EU razini", prenosi zaključke udruge HUP-ICT o toj temi direktorica Jasminka Martinović.

Porez na digitalne usluge najavila i Slovenija

Naglašava i da su prema HUP-ovim saznanjima porez na digitalne usluge u EU uveli Francuska, Španjolska, Velika Britanija, Italija i Austrija (porez na digitalno oglašavanje od 1. siječnja 2020.), a najavila ga je i Slovenija.

"Kada je riječ o Hrvatskoj, prije uvođenja novih poreznih nameta treba znati da je prema Eurostatovim podacima Hrvatska među državama s najvišom poreznom presijom, koju bi uvođenje novih nameta dodatno pogoršalo. Uvođenje novog nameta suprotno je i inicijativama vlade o troškovnom i administrativnom rasterećenju gospodarstva i stvaranju boljih uvjeta za poslovanje i investicije privatnog sektora", kaže Martinović.

Posebno naglašava da HUP-ICT, osim očekivanja odgovora zakonodavca na pitanja koga, kako i gdje oporezovati, smatra i da cilj prijedloga nikako ne smije biti uvođenje posebnih digitalnih poreza koji bi mogli povećati dosadašnje porezno opterećenje poslovnih subjekata koji već plaćaju porezne obveze u državi rezidentnosti.