"Uočavamo stvarno poboljšanje angažmana žena širom svijeta, ne samo u politici nego i u gospodarstvu", kaže Fiona Mackie iz Economist Intelligence Unita (EUI), glavna urednica indeksa demokracijre britanskog časopisa The Economist i voditeljica odsjeka za analizu za Ameriku.

No, unatoč uvođenju ženske kvote i sve više ženskih zastupnica u brojim parlamentima širom svijeta, žene su i dalje u manjini i daleko od zastupljenosti od 50 posto. "Na žalost je još uvijek tako da je već 20 posto zastupljenosti žena dovoljno da bi se neki parlament ocijenio ravnopravnim u spolovima", naglašava Macke.

Svijet pretežito nedomokratičan

Indeks demokracije britanskog Economist Intelligence Unita svake godine ocjenjuje stanje demokracije u 167 zemalja. Pritom se dodjeljuju bodovi u pet kategorija: izbori i pluralizam, način rada vlade, politički angažman građana te politička kultura i građanska prava. S obzirom na broj bodova, zemlje bivaju svrstane u kategoriju potpunih ili nepotpunih demokracija ili u autoritarne režime.

Lista "nepotpunih demokracija" je najduža: na njoj je 55 zemalja u kojima živi oko 43 posto svjetskog stanovništva. Na rang listi ove skupine je SAD iza Južne Koreje, Japana, Chilea i Estonije, a ispred Kap Verdea i Portugala.

"Oštećena" demokracija u SAD-u

Od 2016. godine demokratski indeks EIU-a ocjenjuje SAD kao "nepotpunu demokraciju" - između ostalog i zato što među stanovništvom raste nezadovoljstvo radom vlade i nestaje povjerenje u javne institucije. Polarizacija društva kao i vanjska i unutarnja politika predsjednika Donalda Trumpa donijele su negativne bodove SAD-u. Pozitivno se, međutim, ocjenjuje veći udio žena u američkom Kongresu nakon zadnjih izbora. To se pozitivno odražava i na kategoriju "političkog angažmana".

I demokracije u mnogim europskim zemljama kao što su Francuska, Belgija i Italija ocjenjuju se "nepotpunima".  Iako su vrijednosti indeksa demokracije u zapadnoj Europi po treći put zaredom lagano pale, "još uvijek nema razloga da se demokracija u Euuropi proglasi mrtvom", smatra glavna odgovorna za indeks Macke. Konačno, ipak je među prvih 10 zemalja na top-ljestivici demokratskog razvoja sedam zapadnoeuropskih.  

Jačanje civilnog društva

"Da, postoji problem s demokracijom, to smo vidjeli zadnjih godina. Ali ima i pozitivnih naznaka, na primjer, veći politički angažman", ukazuje Mackie.

Pritom se ne misli samo na veću izlaznost na izborima, nego i na politički angažman građanstva općenito - bilo da je riječ o aktivnostima u političkim strankama, u organizacijama civilnog društva ili u prosvjedima na ulici. I na globalnoj razini je EIU-indeks registrirao veći politički angažman stanovništva. "Uočili smo nove oblike angažmana, i preko društvenih mreža, široki dijapazon angažmana legalnim sredstvima", objašnjava Macke.

Pozitivni trendovi - snažnije civilno društvo i veće sudjelovanje žena u politici, međutim, ne mogu odvratiti pozornost od činjenice da je ukupno samo 20 zemalja svrstano u tzv. "potpune demokracije". Više od polovice čovječanstva živi u diktaturama ili u državama koje su mješavina autokracije i demokracije.

Razlog za zabrinutost je i činjenica da što ima više mogućnosti za kritičko izražavanje - na primjer na internetu ili na društvenim mrežama - to autoritarni režimi nalaze rafiniranije digitalne sisteme za kontrolu. "Kina izvozi puno takvih softvera, na primjer, u Afriku", upućuje politologinja Julia Leininger.

EIU-indeks je samo jedan od brojnih programa kojima se mjeri stanje demokracije u različitim zemljama. On se ne temelji na podacima do kojih EIU sam dolazi, nego na informacijama koje su svima dostupne i na ocjenama Economistovih 60 stručnjaka za pojedine zemlje. Oni se pak mogu poslužiti izvještajima i informacijama 200 dopisnika širom svijeta. Ovaj indekt stoga ne odgovara znanstvenim standardima, ali pomaže da se dobije određena slika o tome kakvo je stanje u određenom društvu i u demokracijama u svijetu, smatra politologinja Leininger.