Po rezultatima istraživanja provedena nakon nedavna donošenja te deklaracije, broj ispitanika koji smatraju da haaški optuženik Ratko Mladić ne treba biti uhićen i izručen Haaškom tribunalu povećao se nakon njezina donošenja. Tako u travnju 25,7 posto građana smatra da Mladić treba biti uhićen, a u siječnju 30,2 posto podupiralo je njegovo uhićenje.

Po mišljenju 59,4 posto ispitanika, zločin u Srebrenici ne treba označiti kao genocid, a broj onih koji vjeruju da suđenja za ratne zločine pridonose normalizaciji stanja u regiji smanjen je s 23 posto, koliko je bio u siječnju, na 21,8 posto u travnju.

Glede strateške orijentacije Srbije, rezultati pokazuju da uvjerljiva većina od 70 posto podupire njezin ulazak u Europsku uniju, 62,3 posto protivi se članstvu Srbije u NATO-u, a 54,5 posto drži da Srbija treba biti najčvršće povezana s Rusijom.

Zastupnici u srbijanskoj Skupštini potkraj ožujka prihvatili su, nakon trinaestosatne oštre rasprave, deklaraciju o osudi zločina počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i njome izrazili sućut i ispriku obiteljima žrtava.

Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, kojega je Haaški sud optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i nalazi se u pritvoru u Den Haagu. (hina/metro-portal)