Dan nacionalne sućuti proglasila je Vlada RH povodom smrti Olivera Dragojevića, glazbenika koji se neizbrisivo urezao u sjećanja i srca većine građana Hrvatske i susjednih zemalja, no ako vas taj pojam zbunjuje, niste jedini - to do sada nikada nismo imali.

Dan žalosti do sada je proglašavan desetak puta u hrvatskoj povijesti, pa da ne biste brkali ova dva pojma, evo koje su razlike.

Dan žalosti označava se obaveznim isticanjem državne zastave na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i jedinice lokalne i područne samouprave te na zgradama u kojima su poslovni prostori istih.

Ono što je još važnije, ne održavaju se zabavne priredbe i otkazuju se ranije najavljeni događaji. Posljednji Dan žalosti Hrvatska je proglasila u ožujku 2016. godine, nakon terorističkog napada u Bruxellesu. Trodnevni dani žalosti bili su proglašeni nakon smrti Tuđmana i pape Ivana Pavla II., a smrt Gojka Šuška, Borisa Šprema, željeznička nesreća u Rudinama 2009. godine, rušenje aviona s poljskim predsjednikom i napad u Parizu također su bili proglašeni danima žalosti.

Dan nacionalne sućuti, za razliku od Dana žalosti, ne podrazumijeva otkazivanje ranije planiranih priredbi. Oliver je ipak prije svega bio pjevač i bilo bi neprimjereno otkazivati glazbena i slična događanja.

"Dan nacionalne sućuti obilježit će se isticanjem zastave Republike Hrvatske na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost", objavili su jučer iz vlade.