Iz dana u dan Njemački burzovni indeks (DAX) poznaje samo jedan smjer kretanja - prema dolje! I to ubrzanim koracima... Najvažniji burzovni indeks u Njemačkoj u međuvremenu se bio malo "oporavio", čak se činilo kako će se početi kretati prema "plusu".

Burzovni mešetari, koji svoj svakodnevni posao rado začine s povećom dozom sarkazma i crnog humora, taj "oporavak" su ovako opisali: "tres mrtve mačke" na pod. Na engleskom se to kaže: "Dead Cat Bouncing". Čak i mrtva mačka još jednom zna (po)skočiti - iako je pala duboko, duboko...

Za ekonomskog povjesničara Wernera Abelshausera to nije ništa novo. "Taj fenomen poznajemo još od 1929.", kaže on u intervjuu za DW-TV i podsjeća na "Crni petak" s kraja 20-ih godina prošlog stoljeća i neke druge velike potrese na burzama tijekom 20. soljeća. Za oscilacije vrijednosti dionica na burzama postoje racionalni razlozi - djelomično. No, veliku ulogu igraju i tehnika odnosno psihološki efekti. Ponekad je (su)odgovorno i ljudsko pogrešno ponašanje, a ponekad fatalnu ulogu ima čak i nepovoljna tjelesna konstitucija mešetara - npr. kad je konkretna osoba predebela!

"Masni prst"

Za najnovije turbulencije kriv je, kako se čini, ponovno "masni prst". "Fat Finger", kako ga nazivaju Amerikanci, lako je objasniti. Burzovni trgovci posao obavljaju pod velikim stresom, nabrzinu u kompjutor ubacuju naredbe za kupovinom ili prodajom vrijednosnih papira. Greška se zna dogoditi - i u djeliću sekunde mijenja se obujam posla. Pojednostavljeno govoreći: umjesto da proda 100 dionica, on daje naredbu da se proda 1000 dionica. Zbog većeg broja ponuđenih papira, vrijednost dionica opada. Takve se greške vrlo lako mogu dogoditi, to nije ništa neobično. A događaju se u pravilu onim brokerima koji su deblji i čiji prsti ne mogu "optimalno" pogađati pojedine tipke na tastaturi njihovog računala. U svibnju 2010. se upravo to dogodilo na Wall Streetu. Brokeri su naravno demantirali "masni prst" - tko bi priznao grešku? I to dragovoljno...

Greške rade i tehnički sofisticirani programi za trgovinu na burzi. Veliki ulagači naime trguju preko programa u koje mogu ubaciti i različite opcije. Tzv. "Stopp Loss" znači da se preko računala automatski prodaju njegove dionice čim njihova vrijednost padne ispod određene granice. Cilj je smanjenje gubitaka i u pravilu je ta opcija smislena. Ali je zato efekt u najgorem slučaju katastrofalan. Ukoliko istovremeno na snagu stupi nekoliko "Stopp Loss" funkcija, i u ponudi se nađe veći broj nekih dionica, vrijednost tog papira će strmoglavo početi opadati.

Mačke i noževi

I psihološki efekti utječu na rast ili pad vrijednosti dionica. Dok promatraju tečajeve papira u padu (i ne znaju ni sami zašto se to događa), mešetarima može na pamert pasti jedna stara burzovna mudrost: "Ne diraj nož dok pada!" Na burzovnom parketu ne treba zato očekivati da će netko početi skupljati papire u padu, tržište se tako ne može samo od sebe korigirati - a "mrtva mačka" pada sve dublje i dublje...

Trgovima na burzi je potrebna "fantazija", a mrtva mačka sigurno neće probuditi fantaziju kod brokera - barem ne njegov san u bolju budućnost. "Fantazija" na burzi, što je to zapravo? Vrijednost dionice će svoju pravu vrijednost doseći u budućnosti, i to nakon što ju ja kupim, tako razmišljaju brokeri s "fantazijom". Ako neki vrijednosni papir ne probudi fantaziju, nitko ga neće ni kupovati. Dionica ne pravi promet, a burzovni indeks ne raste. Sve je povezano jedno s drugim.

Tko profitira?

Iza kulisa i spekulacije utječu na kurs dionica. Postoje investitori koji se klade da će vrijednost neke dionice opasti. I koji zarade puno, puno novca ako se to doista i dogodi. Pritom oni uopće ne moraju posjedovati vrijednosne papire.

Posebno okretni su hedge-fondovi. I to oni čije djelovanje nije strogo regulirano. Oni čak prodaju dionice koje nisu njihovo vlasništvo. Padne li im kurs, hedge-fondovi kupuju dionice po novoj cijeni i tako zarađuju novac - na razlici između "prve" cijene i cijene po kojoj su nabavili dionice. Takvi poslovni, koje teško tko među "običnim" ljudima može i razumijeti samo doprinose enormnim padovima burzovnih indeksa u svijetu.

Mrtve mačke, noževi koji padaju, manjak fantazije - sve je to već viđeno. Ono što je novo u aktualnoj krizi je nesposobnost politike da promijeni postojeće odnose, kaže Werner Abelshauser za Deutsche Welle. Prije nekoliko godina, nakon sloma tržišta nekretnina u SAD-u i kraha Lehman Brothersa, nacionalne su države reagirale. A sad to više - ne mogu. Države su prezadužene. A previsoki dugovi ograničavaju njihovu sposobnost djelovanja, tvrdi naš sugovornik.