Drevni čovjekov rođak koji je imao tako snažnu čeljust i velike zube da su ga nazvali "Orašarom", čini se da je najviše volio jesti travu, piše Hina. "On je najvjerojatnije jeo travu, i sigurno nije jeo orahe", izjavio je geokemičar Thure Cerlin sa Sveučilišta u Utahu, autor studije objavljene u stručnom časopisu "Proceedings of the National Academy Sciences".

S kutnjacima trostruko većim od onih današnjeg čovjeka, čovječji predak Paranthropus boisei je, kako se vjeruje, živio prije otprilike 1,2 milijuna do 2,3 milijuna godina. Lubanja s divovskim zubima pronađena u Tanzaniji 1959. zaslužna je za naziv "Orašar". No, američki i kenijski znanstvenici kažu da je Paranthropus boisei jeo travu i vjerojatno se hranio na istim pašnjacima s precima zebri i nilskih konja.

Proučivši zubnu caklinu 22 jedinke "Orašara", znanstvenici su zaključili da se taj čovjekov predak hranio travom, a ne lišćem, orašastim plodovima i voćem. Slične prehrambene navike imala je samo jedna izumrla vrsta pavijana. "Takve prehrambene navike Paranthropusa boisei čine jedinstvenom vrstom hominida potpuno drukčijom od svih ostalih", rekao je Kevin Uno sa sveučilišta u Utahu, jedan od autora studije.