Hrvati složni s ostalim susjedima u srednjoj Europi, prepoznaju prednosti EU-a, traže veću autonomiju od SAD-a

Većina ispitanika iz 9 srednjoeuropskih zemalja složila se da je članstvo u EU prednost za njihovu zemlju, kao i za njih osobno, dok istovremeno smatraju da bi EU trebala postati neovisnija o SAD-u.

Povodom 20. obljetnice proširenja EU 2004. kada je 10 srednjoeuropskih zemalja pristupilo Europskoj uniji (uključujući neke od ispitanih zemalja, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju) CEPER je proveo studiju u 9 regionalnih država članica EU o prednostima i nedostatcima članstva u EU kao i stavove prema odnosu EU sa SAD-om s obzirom na nedavna geopolitička kretanja.

U svih 9 proučavanih zemalja apsolutna većina ispitanika izjavila je da im je članstvo u EU donijelo više prednosti nego nedostataka, kako za njih osobno, tako i za njihove zemlje. Iako se regija slaže oko uživanja prednosti članstva u EU, odgovori također idu u smjeru da bi EU trebala djelovati neovisnije od Sjedinjenih Država.

Između 51% do 64% ispitanika u 9 proučavanih zemalja reklo je da su u svojim osobnim životima vidjeli više koristi od članstva svoje zemlje u EU nego nedostataka. Slično tome, između 56% do 68% ispitanika složilo se u svim ispitanim zemljama da je članstvo u EU rezultiralo više prednosti nego nedostataka za njihove zemlje.

Osim u Bugarskoj, u svakoj je zemlji više ispitanika vjerovalo da je članstvo u EU-u koristilo njihovim zemljama nego što ih je vjerovalo da je to rezultiralo prednostima za njih same. U Austriji je 56% ispitanika bilo uvjereno da je članstvo u EU donijelo dobitke za njihovu zemlju, dok je samo 51% mislilo da je to rezultiralo koristima za njih same. Ne manje od 3% više ispitanika smatra da je članstvo više povoljno za njihovu zemlju nego za njih same i u Hrvatskoj, Češkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Mađarskoj.

Dok su ispitani srednjoeuropski građani bili uvjereni u prednosti članstva svoje zemlje u EU, oni su također bili za to da Unija postane neovisnija o SAD-u. Apsolutna većina ispitanika u svim istraživanim zemljama slaže se sa sljedećom izjavom: 'EU bi trebala biti neovisnija o SAD-u', ocrtavajući time viziju za autonomniju Uniju usred današnjeg problematičnog doba s tekućim vojnim sukobom na europski kontinent. U tri zemlje (Bugarska, Rumunjska i Hrvatska) preko 80% se složilo s gore citiranim prijedlogom, dok u četiri države članice (Slovenija, Austrija, Slovačka i Mađarska) između 70-80% ispitanika smatra da bi EU trebala povećati svoje strateške autonomiju od SAD-a. U Češkoj 69%, dok je u Poljskoj 53% izrazilo potporu EU koja nije pretjerano oslonjena na SAD - dakle, u 9 proučavanih srednjoeuropskih zemalja ova je izjava dobila najmanje podrške (ali ipak podršku apsolutne većine) u Poljskoj.