Civilne udruge traže uvođenje Dana sjećanja na Srebrenicu
Presuda Međunarodnog suda pravde obvezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina.
Skupina srbijanskih nevladinih organizacija u subotu je pred zgradom predsjedništva pročitala otvoreno pismo srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću, u kojemu se od njega traži da podupre inicijativu da se 11. srpnja u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Istim povodom nevladine organizacije uputile su pismo srbijanskom predsjedniku i 11. ožujka, kao i 11. veljače, podsjetivši da je Europski parlament prihvatio Rezoluciju o sjećanju na žrtve toga događaja.
U pismu, čiji su potpisnici Komitet pravnika za ljudska prava, Inicijativa mladih za ljudska prava, Helsinški odbor za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo te Žene u crnom, kaže se da presuda Međunarodnog suda pravde obvezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina.
Europski parlament je 15. siječnja proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, kad su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.
U Srbiji su je odmah pozdravile i nevladine udruge za ljudska prava pozvavši zastupnike u srbijanskom parlamentu da potporom rezoluciji EP-a iskažu poštovanje i priznanje žrtava te utru put izgradnji zajedničkog pamćenja svih žrtava ratnih zločina počinjenih na prostoru bivše Jugoslavije.
Kako su ranije najavile, svakog 11. u mjesecu udruge će organizirati različite akcije s pozivom srbijanskim vlastima da učine što i Europski parlament i iskažu počast žrtvama genocida.Inicijativu su poduprle i pojedine političke stranke, među kojima i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja je 22. siječnja predložila srbijanskom parlamentu rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Danom sjećanja na Srebrenicu i na sve nevine žrtve ratova 90-ih godina na teritoriju bivše SFRJ.
U prijedlogu rezolucije se navodi da bi parlament trebao zatražiti da se u Beogradu izgradi spomen-obilježje u znak sjećanja na žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Zastupnici Liberalno-demokratske partije (LDP) također su isti dan poduprli inicijativu da srbijanski parlament prihvati rezoluciju EP-a da se 11. srpnja obilježava kao dan sjećanja na zločine u Srebrenici. Srbijanski parlament još se nije očitovao o tim prijedlozima.
Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, koji je pred Haaškim tribunalom optužen i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i sad mu se sudi u Haagu. (hina/metro-portal)
Novi komentar