Etnografski odjel Muzeja grada Šibenika priopćio je da je umijeće izradbe šibenske kape uvršteno na popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Proceduru je pokrenula obrtnica iz Šibenika Nelica Knežević, poznata po svojoj izradi narodnih nošnji i šibenske kapre.

Rješenje o uvrštenju na popis potpisao je ministar kulture Božo Biškupić i odaslao ga na sve poznate adrese institucija koje se bave izradom ovog tradicionalnog pokrivala za glavu.

Umijeće izradbe šibenske kape jedno je od 65 hrvatskih netvarnih kulturnih dobara, a na tom popisu, među ostalim, nalaze se bećarac, sinjska alka i žminjski govor.

Najstariji prikaz šibenske kape nalazi se u crkvi Gospe Srimske i star je 800 godina, a etnolog Jadran Kale iz Muzeja grada Šibenika ističe kako je u tijeku povijesti šibenska kapa mijenjala izgled, ali je uspjela sačuvati svoju prepoznatljivost.

Šibenska kapa danas je narančaste boje s crnim vezom, tzv. boulama. Današnji izgled kape ustalio se od 1880., no izvorno je bila crvene boje, a vez je bio kudikao složeniji u vrijeme dok se isključivo radilo ručno.