Česi i Slovaci u utorak proslavljaju 20. obljetnicu početka "Baršunaste revolucije", sponatnih snažnih prosvjeda studenata i običnih građana protiv komunističkih vlasti ondašnje Čehoslovačke koji su završili padom komunizma i uspostavom demokracije i, posljedično, razdvajanjem Češke i Slovačke u dvije samostalne i suverene države.

Iako je današnja Češka, po ocjeni agencija, u dubokoj političkoj krizi, građani će diljem zemlje obljetnicu događaja koji su im promijenili život obilježiti na prigodnim izložbama, koncertima, priredbama i političkim skupovima.

Tisuće Pražana, ondašnjih i današnjih studenata, namjerava u cijelosti ponoviti studentski marš od 17. studenog 1989., koji je pokrenuo dvotjedna zbivanja poznata kao "Baršunasta revolucija" koja su pridonijela slomu komunizma u tadašnjem ČSSR-u.

Taj je petak, 17. studenoga 1989., počeo vatrenim govorima studentskih vođa na kampusu Karlova sveučilišta u sklopu prijavljena i odobrena prosvjednog skupa. No u jednom su trenutku tisuće studenata pošle prema središtu grada, nastojeći se probiti do Wenceslasova trga, ali su ih u okolnim ulicama dočekale postrojbe specijalne policije i počele se zvjerski obračunavati palicama i suzavcem.

Na stotine je studenata ozlijeđeno, a proširila se i glasina, koja se poslije pokazala kao lažna, da je jedan student poginuo. To je izazvalo gnjev u narodu, pa se idući dan okupila još veća gomila, tražeći političke promjene u zemlji. Nakon samo sedam dana prosvjeda, koji su postajali sve brojniji, tadašnje komunističko vodstvo je odstupilo.

Iako je izabran novi politbiro KP ČSSR-a, trajao je samo pet dana, jer je Savezna skupština Čehoslovačke 29. studenog poništila zakon po kojem je Komunistička partija imala vodeću ulogu u društvu, ispunivši time zahtjeve Građanskog foruma.

Vaclav Havel je u utorak, zajedno sa sadašnjim češkim predsjednikom Vaclavom Klausom, premijerom Janom Fischerom i stotinama građana položio cvijeće i zapalio svijeće u podnožju spomenika podignuta na mjestu brutalnih sukoba policije i studenata prije 20 godina, a tijekom večeri trebao bi nazočiti i rock koncertu u Pragu.Tek malo više od tri tjedna poslije, u nedjelju 10. prosinca 1989., s položaja je odstupio čehoslovački predsjednik Gustav Husak, a 29. prosinca, točno pet tjedana nakon prvoga studentskog prosvjeda, skupština, u kojoj su i dalje najbrojniji bili komunisti, novim je predsjednikom države proglasila dramatičara i disidenta, vođu Baršunaste revolucije i Građanskog foruma Vaclava Havela.

"(Studentski) marš je pokrenuo povijest", rekao je Havel u govoru kod spomenika, pošto je u senatu prije podne odao počast svima koji su pomogli u rušenju komunističkog režima.

"Često nam se događa da u svakodnevnu životu zaboravimo kolege, prijatelje i druge slobodoumne ljude", rekao je senatorima i potom podsjetio na imena desetaka ljudi koji su umrli u međuvremenu nakon prosvjeda.

BBC u komentaru ističe kako je svečanost u Pragu mnogo manje raskošna od "bombastične" proslave pada Berlinskog zida, koji se vremenski podudario s događajima u Pragu. Nema stranih državnika, a čak su i češki dužnosnici, smatra novinar, pomalo suzdržani, možda i zbog općeg nezadovoljstva građana politikom čeških stranaka, izraženom korupcijom i urušavanjem društvenih vrjednota.

Umjesto toga, proslavu većinom organiziraju pojedinci, što je i najbolji način odavanja počasti revoluciji koju su pokrenuli "obični" studenti. (hina/metro-portal)