Europske vlade i tvrtke su odahnule nakon što je u nedjelju postignut trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a, nakon gotovo četiri mjeseca neizvjesnosti oko carina. A i tržišta su reagirala pozitivno: dionice europskih proizvođača automobila skočile su i do 3 % u ponedjeljak, dok su širi indeksi EU burzi dosegnuli četveromjesečni vrhunac. Prinosi na europske obveznice pali su, što signalizira optimizam ulagača da bi se transatlantske trgovinske napetosti mogle smanjiti.

Prema sporazumu, SAD će uvesti carinu od 15 % na većinu izvoza iz Europske unije, a Unija će se obvezati na ulaganje od 514 milijardi eura (600 milijardi dolara) u SAD - svog najvećeg trgovinskog partnera. Carine na neke sektore još nisu definirane.

Iako je nova carinska stopa od 15 % manja od dosadašnjih 25 %, koja je bila nametnuta europskim proizvođačima automobila u travnju, kao i od planirane stope od 30 % za 1. kolovoza, ona ipak predstavlja značajan porast u odnosu na prethodnu carinu od 2,5 % koja je bila na snazi prije početka drugog mandata predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je novinarima kako je nova carinska stopa „dobar dogovor", dodavši da će vratiti „stabilnost" i „predvidljivost" u transatlantsku trgovinu. Ipak, upozorila je da „15 % nije zanemarivo, ali je najbolje što smo mogli dobiti." Njemački kancelar Friedrich Merz složio se s tim stavom, nazvavši sporazum sredstvom za „očuvanje naših temeljnih interesa" i izbjegavanje „nepotrebne eskalacije u transatlantskim trgovinskim odnosima". Ipak, priznao je razočaranje ishodom: „Drago bi mi bilo kada bi postojala dodatna olakšanja."

EU pod kritikama zbog 'skandaloznog' sporazuma

Dok europski dužnosnici tvrde da su uspjeli nagovoriti Trumpa na odustajanje od strožih carina, mnogi europski politički i poslovni lideri osudili su novi sporazum kao štetan za 27-članu Uniju. EU je izvorno tražila carinsku stopu od 10 %.

Mađarski premijer Viktor Orbán iznio je oštru kritiku tijekom prijenosa uživo na Facebooku, rekavši: „Trump je pojeo Ursulu von der Leyen za doručak", dodavši da je sporazum „gori" od onog koji je Ujedinjeno Kraljevstvo postiglo u svibnju. Prema tom sporazumu, većina britanskog izvoza i dalje je opterećena jedinstvenom carinom od 10 %, dok su ekonomisti upozorili da sporazum između SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva nema dovoljno dubine i ostavlja ključne sektore - poput farmaceutike i poljoprivrede - nezaštićenima.

Francuski premijer François Bayrou nazvao je sporazum „mračnim danom", požalivši se što se EU, „savez slobodnih naroda okupljenih kako bi potvrdili svoje zajedničke vrijednosti i obranili zajedničke interese, pomirio s pokornošću".

Bivši istaknuti europski zastupnik Guy Verhofstadt nazvao je sporazum „skandaloznim" i „katastrofalnim". U objavi na X-u (bivšem Twitteru) osudio je nedostatak „i jednog jedinog ustupka s američke strane" i kritizirao „loše ispregovaran pristup EU-a".

Njemački europarlamentarac Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Europskog parlamenta, napisao je na X-u da je sporazum „jednostran" te da je Bruxelles dao ustupke koji su „teško prihvatljivi".

Francuski poduzetnik Arnaud Bertrand nazvao je sporazum „jednosmjernim prijenosom bogatstva", dodavši da „više sliči vrstama nejednakih ugovora koje su kolonijalne sile nametale u 19. stoljeću - osim što je ovaj put Europa na strani koja gubi". Ruben Staffa, stručnjak za vanjsku trgovinu iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW Berlin), izjavio je da sporazum označava „gotovo deseterostruko povećanje prosječnih carina koje su vrijedile prije Trumpova drugog mandata".

Koje su prednosti za EU?

Sporazum pomaže EU-u da izbjegne otvoreni trgovinski rat koji bi ozbiljno narušio povjerenje poduzeća i potrošnju potrošača s obje strane Atlantika. U iščekivanju strožih američkih carina, Bruxelles je bio pripremio 72 milijarde eura vrijedne protumjere na američki uvoz, uključujući carine na zrakoplove i automobile.

Dodatne opcije navodno su uključivale ograničenja izvoza određenih proizvoda od čelika i kemikalija, kao i moguće mjere protiv američkih usluga - osobito u sektoru digitalne tehnologije i financija - u kojem SAD ima trgovinski višak s EU-om od 109 milijardi eura.

Iako daleko od idealnog, očekuje se da će ekonomski utjecaj sporazuma biti relativno blag. Pozivajući se na podatke Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW), njemački poslovni dnevnik Handelsblatt izvijestio je u ponedjeljak da bi carine značile smanjenje BDP-a EU-a za 0,1 %. To je znatno manje od prošlogodišnje procjene Goldman Sachsa, koja je predviđala smanjenje BDP-a do 1 % u slučaju američke carine od samo 10 %.

Neki sektori mogli bi imati koristi. Bloomberg Intelligence predviđa porast dobiti europskog automobilskog sektora za 4 milijarde eura zahvaljujući smanjenju carina na vozila s 27,5 %. Ipak, njemačke tvrtke očekuju znatan trošak: Handelsblatt procjenjuje da će ih nove carine opteretiti s dodatnih 6,5 milijardi eura.

Što je Bruxelles mogao učiniti bolje?

Unatoč izbjegavanju trgovinskog rata, Bruxelles se suočava s kritikama zbog toga što nije uspio izvući značajnije ustupke iz Washingtona. Analitičari tvrde da je EU propustila ključne prilike za osiguranje recipročnog smanjenja carina na vrijedne europske izvozne proizvode - uključujući vino, žestoka pića i luksuzne artikle. Neki sugeriraju da je uvođenje ograničenja za američke tehnološke divove i financijske institucije moglo prisiliti Trumpa na smanjenje carina na automobile i farmaceutske proizvode. Kritičari također ukazuju na to da je Bruxelles prerano odustao od svojih protumjera, čime je oslabio vlastitu pregovaračku poziciju.

Drugi ističu da europski čelnici nisu iskoristili unutarnjopolitičke prilike u SAD-u - primjerice, ciljajući izvoz iz onih saveznih država u kojima su na vlasti republikanci ili potičući američke tvrtke da iznutra lobiraju kod Trumpove administracije. Unutarnje podjele među državama članicama EU-a, osobito iz Mađarske, dodatno su narušile pregovaračku poziciju Bruxellesa. U međuvremenu, Trumpove nepredvidive taktike i agresivne prijetnje carinama tijekom pregovora držale su europske pregovarače u defenzivi.

Što slijedi?

Sporazum predstavlja preliminarni okvir, a ne sveobuhvatan dogovor. Tijekom nadolazećih mjeseci, pregovarači iz Bruxellesa i Washingtona izradit će detaljan tekst i odrediti datum stupanja carine od 15 % na snagu. S obzirom na Trumpovu sklonost zahtjevima u posljednji trenutak, kao što se vidjelo u trgovinskim pregovorima s Japanom, EU se mora pripremiti na moguće izmjene. Sporazum zahtijeva odobrenje država članica EU-a i nadzor Europskog parlamenta, proces koji će vjerojatno potrajati nekoliko tjedana.

U međuvremenu, Trumpova administracija suočava se s gotovo desetak tužbi koje osporavaju zakonitost njegove carinske politike, tvrdeći da Trump nema ovlasti Kongresa da ih jednostrano uvede. Ako bilo koja od njih uspije, carine bi mogle biti poništene, što bi otvorilo vrata novim pregovorima.

Ključne sektorske carine također ostaju neriješene. Bruxelles još uvijek traži izuzeća za vino i žestoka pića - posebno važna za Francusku i Italiju. U razmatranju su i niže carine na farmaceutske proizvode i poluvodiče.

Na kraju, obveza EU-a da olakša netarifne prepreke - poput regulatornih složenosti i PDV prepreka - zahtijevat će pažljive pregovore kako bi se osiguralo usklađivanje s postojećim standardima EU-a.