Privredni vjesnik je novi broj posvetio problematici hrvatskih brodogradilišta, koja su se našla u fokusu javnosti zbog rasprava o usuglašavanju s propisima EU i budućnosti hrvatske brodogradnje u europskoj zajednici.

Nespojivost potpora 

U intervjuu koji je listu dala članica hrvatskog pregovaračkog tima s EU Olgica Spevec istaknuto je kako današnje potpore brodogradilištima nisu spojive s propisima Unije, ali ni s našim vlastitima.
No, Spevec je demantirala tvrdnje da će ulazak u EU značiti prisilan prestanak državne brige o brodogradilištima. Postoji niz instrumenata kojima država može pomoći brodogradilištima, ali to se odnosi samo na one škverove koji uspješno okončaju proces restrukturiranja i počnu poslovati pozitivno, rekla je Spevec.

U EU, kao i prema novim hrvatskim propisima, dopuštene su potpore za istraživanje i razvoj, inovacije, zaštitu okoliša te nova ulaganja. Dok se poduzetnik restrukturira može mu biti dodijeljena potpora samo za tu aktivnost, a nakon što je restrukturiranje završeno, deset godina nema pravo na tu vrstu potpore. 

Novi propisiU Europskoj uniji, kao i prema novim hrvatskim propisima, dopuštene su državne potpore za istraživanje i razvoj, inovacije, zaštitu okoliša te nova ulaganja. Dok se poduzetnik restrukturira može mu biti dodijeljena potpora samo za tu aktivnost, a nakon što je restrukturiranje završeno, deset godina nema pravo na tu vrstu potpore.   

- Brodogradnja ima manje subvencije od onih koje je Pliva primala još od osamostaljenja Hrvatske, ali o tome nitko ne govori - povukao je paralelu predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević.

Uz to je Plivin lijek već bio subvencioniran prilikom proizvodnje, a zatim je subvencioniran i prilikom potrošnje, dok je brod čisti izvozni proizvod sa svojom cijenom, kazao je Vidošević.

- Brodogradnja je jedini globalni hrvatski proizvod- istaknuo je čelnik HGK-a koji smatra da se taj hrvatski brend ne smije uništiti te da se brodovi moraju nastaviti proizvoditi u Hrvatskoj.    (METRO)