Stvar je vrlo jednostavna. Što više korisnika pregleda ili skine neki video s Youtubea to istaknutije mjesto on dobiva na toj platformi i postaje vidljiviji za druge korisnike. Taj princip mogu iskoristiti hakeri i uz pomoć programa koje sami naprave stvoriti dojam da je nešto popularno. A izgleda da isto to čine i suradnici britanske tajne službe GCHQ.

Odgovarajući programi nalaze se na popisu koji je objavio američki novinar Glenn Greenwald na internetskoj platformi "The Intercept". Prema Greenwaldu popis potječe iz posebnog odjela britanske tajne službe GCHQ koja razvija programe za špijunažu.

Nevidljivi napadi

Prema tom dokumentu, tajna služba je u stanju nadzirati razgovore preko Skypea dok su još u tijeku, proizvoljno uveličati broj posjetitelja neke web-stranice ili manipulirati rezultate online-anketa. "Velik dio napada koji se nalaze na tom popisu je na vrlo jednostavnoj razini", kaže Thorsten Strufe, informatičar i profesor za zaštitu podataka na Tehničkom sveučilištu u Dresdenu. "Takav skript koji se šalje na ciljnu web-stranicu i izvodi željene akcije može programirati svaki student informatike u trećem semestru."

Koliko god ovi mali programi bili jednostavno programirani, hoće li napadi biti primijećeni ovisi o veličini manipulacije. "Ako manipulacija dolazi od pojedinca ili neke relativno male organizacije, kao što je neko sveučilište, onda se manipulaciju lako primijeti", kaže Strufe. Jer, svako računalo koje je priključeno na internet ima svoju IP-adresu, po kojoj ga se može jednoznačno identificirati. Ako mali broj računala stalno ide na neku stranicu ili neki video, to postaje upadljivo. Vlasnik web-stranice može brzo primijetiti da nešto nije u redu.

"Ali, tajne službe imaju na raspolaganju puno veće resurse, one imaju pristup velikom broju različitih IP-adresa", objašnjava Strufe. Manipulacija uz pomoć botneta - velike mreže računala na kojima se odvijaju automatizirani programi - teško se može identificirati.

Ako nešto nedostaje može se napraviti

Naravno, ima sredstava za zaštitu i od tako velikih napada. Jedno takvo sredstvo je takozvani "captcha". To je niz slova i brojeva koje korisnik mora prepoznati i unijeti u jedno polje. Time bi trebalo biti zajamčeno da računalom upravlja čovjek, a ne neki program. Ali, i tu je britanska tajna služba smislila rješenje. Na popisu programa je i jedan koji se zove "captcha cracker", koji bi trebao zaobići taj sigurnosni sustav.

Thorsten Strufe nije iznenađen postupcima britanske tajne službe. Ali je jako iznenađen ciljevima kojima GCHQ time teži. "Ono što me smeta jest to da ti programi ne služe analizi sadržaja na internetu nego za ciljano oblikovanje mišljenja na internetu." Više je nego upitno pripada li širenje propagande među zadaće tajnih službi, smatra Strufe.U dokumentu se navodi ukupno 125 programa za nadzor i manipulaciju interneta. Već je poznato da britanska tajna služba ciljano stavlja tekstove u blog, nadzire posjetitelje WikiLeaksa i špijunira privatne Facebook-profile. Programi za to su, prema ovom dokumentu, ili već na raspolaganju ili su u zadnjoj fazi razvoja. Osim toga se špijunima poručuje: "Ako vam na popisu nešto nedostaje, to ne znači da to ne možemo napraviti."

Greenwald: "Propaganda i obmana"

Američki novinar Glenn Greenwald je svjesno odabrao trenutak objavljivanja ovog dokumenta. U ponedjeljak (15.7.2014.) je u britanskom parlamentu počela rasprava o proširenju ovlasti britanskih tajnih službi. Premijer David Cameron želi po hitnom postupku odluku o pohranjivanju telefonskih i internetskih podataka i bez konkretnog razloga. Po Greenwaldovom mišljenju djelatnost koju otkriva popis špijunskih programa predstavlja "neke od najčudnijih metoda propagande i manipulacije na internetu", koje sadrži Snowdenov arhiv.