Glavni tužitelj Haškog suda (ICTY) Serge Brammertz pozdravio je u četvrtak nove napore koje ulaže hrvatska vlada na pronalaženju nestalih topničkih dnevnika iz operacije Oluja 1995., i pozvao na hitno poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se dovršila "sveobuhvatna i vjerodostojna istraga" o tim dokumentima, čiju dostavu njegov ured traži od Hrvatske od 2007. godine.

"Glavno pitanje koje izaziva zabrinutost ostaje još uvijek neriješen zahtjev da se lociraju i dostave ključni vojni dokumenti vezani za operaciju Oluja iz 1995", rekao je Brammertz na sjednici Vijeća sigurnosti UN.

On je pozdravio "osobnu inicijativu premijerke Jadranke Kosor" na temelju koje je u listopadu ove godine osnovana međuresorna radna skupina s ciljem da locira te dokumente, posebno zato jer, kako je naglasio, "praktično nije bilo aktivnosti na administrativnoj istrazi" od njegova posljednjeg izvješća Vijeću sigurnosti UN u lipnju ove godine.

Za izvješće vladine međuresorne radne skupine, koje je primio ovoga tjedna, Brammertz je ocijenio kako je "od pomoći u otklanjanju praznina u administrativnoj istrazi, te u identificiranju daljnih istražnih koraka koje trebe poduzeti".

Brammertz je naglasio da se "ti i svi drugi raspoloživi istražni koraci moraju hitno poduzeti kako bi se dovršila sveobuhvatna i vjerodostojna istraga o nestalim dokumentima".

Hrvatsku kritizirala jedino Velika Britanija

U raspravi Vijeća sigurnosti UN o izvješćima predsjednika i glavnog tužitelja Haškog suda, britanski je predstavnik u srijedu izrazio "razočarenje" da Hrvatska nije učinila sve u istrazi oko traženih dokumenata u predmetu Gotovina, te što oni još uvijek nisu pronađeni.

"Vezano uz Hrvatsku, slažemo se da je osnutak radne skupine pozitivan korak i pozdravljamo ga. Međutim, moja vlada je razočarana što hrvatska vlada nije u dovoljnoj mjeri pokazala tužitelju da je iskoristila sve mogućnosti u istrazi, te da ključne dokumente u predmetu Gotovina tek treba pronaći ili utvrditi što se s njima dogodilo", rekao je zamjenik britanskog veleposlanika pri UN-u Philip Parham.

Britanska je kritičnost odudarala od rasprave ostalih članica Vijeća koje su pozdravile hrvatski napredak na planu istrage nestalih topničkih dnevnika iz Oluje, o kojem ih je izvijestio haški tužitelj Serge Brammertz.

Parham je doduše, pozdravio nove korake u istrazi o kojima je izvijestio Brammertz, ali je istodobno "pozvao Hrvatsku da postigne punu suradnju", poduzimajući potrebne daljnje mjere kako bi dovršila sveobuhvatnu i vjerodostojnu istragu u cilju pronalaska nestalih dokumenata ili utvrđivanja njihove sudbine.

Nekoliko članica Europske unije, na čelu s Velikom Britanijom, protivi se otvaranju pregovora Hrvatske i EU u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, sve dok tužitelj Brammertz ne izvijesti da Hrvatska ostvaruje punu suradnju s njegovim uredom, što on u srijedu, unatoč pohvalnih ocjena o hrvatskom napretku, nije izričito potvrdio.

Upućen i poziv za uhićenje Mladića i Hadžića

Predsjednik Haškog suda Patrick Robinson pozvao je Vijeće sigurnosti i članice UN-a na odlučnu akciju kako bi se omogućilo uhićenje posljednje dvojice haških bjegunaca, ratnog zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića i vođe pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji Gorana Hadžića.

"Dovršetak svih haaških suđenja je na vidiku. No, jedna prepreka ostaje, a to je stalno izmicanje pravdi Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Neuspjeh da se tu dvojicu optuženika privede pravdi narušit će povijesni doprinos Vijeća sigurnosti UN u izgradnji mira na prostoru bivše Jugoslavije", rekao je Robinson podnoseći izvješće Vijeću sigurnosti UN.

Pozivajući Vijeće i članice UN-a na akciju za uhićenje Mladića i Hadžića, on je naglasio kako za njihovo uhićenje nije prekasno, te da bi radi njih ICTY trebao zadržati mehanizam za suđenje i nakon završetka svog rada.

Govoreći o ispunjavanju strategije dovršetka rada suda, Robinson je kazao da od ukupno 161 optuženih pred ICTY-em, još samo jedan optuženi čeka početak suđenja, koje treba početi 17. prosinca. Ukupno 24 optužena su trenutačno na suđenju u devet predmeta, a još 13 optuženih je u žalbenom postupku.On je također upozorio na problem kadrovskog osipanja ICTY-a i pozvao Vijeće da pruži punu finacijsku i drugu potporu sudu kako bi mogao dovršiti preostala suđenja s istom pravnom kvalitetom kao i dosadašnja.

Prema njegovim riječima u 2010. očekuje se dovršetak pet suđenja, a još tri u prvoj polovici 2011., dok bi suđenje Radovanu Karadžiću, ratnom čelniku bosanskih Srba, trebalo završiti u kolovozu ili rujnu 2012., a žalbeni postupak početkom 2013. godine.

Robinson je najavio da će se 23. i 24. veljače 2010. u Haagu održati konferencija posvećena očuvanju pravnog naslijeđa ICTY-a, s oko 300 sudionika, uključujući predstavnike Vijeća sigurnosti UN, Europske unije i nacionalnih pravosuđa zemalja nastalih na prostoru bivše Jugoslavije. (hina/metro-portal)