Naftna kompanija BP priopćila je da je kupola kroz koju se crpi dio nafte koja istječe iz bušotine u Meksičkom zaljevu vraćena na svoje mjesto i nastavila je s radom, 10 sati nakon što je uklonjena. Prema video snimkama s bušotine, za to je vrijeme nafta neometano šikljala u more, dodajući nove tisuće barela najvećoj naftnoj mrlji u povijesti SAD-a.

U brod Discoverer Enterprise dnevno se crpi oko 27.000 barela nafte (oko 4.300 tona), ili približno polovica od 60.000 barela koliko po procjenama istječe iz bušotine. Prikupljena nafta spaljuje se na baklji na brodu.

>> Problem naftne mrlje riješit će se bacanjem atomske bombe? - VIDEO

Admiral Obalne straže Thad Allen, koordinator vladinih operacije na saniranju naftne mrlje, rekao jeu u četvrtak da je brod Discoverer Enterprise uklonio kupolu s bušotine zbog pojave plina u cijevi s kojom se topla voda pumpa u kupolu, radi sprječavanja kristalizacije hidrata i začepljenja sustava, što je stvorilo opasnost od eksplozije. Kaže da je nejasno kako je plin ušao u cijev za toplu vodu, ali se sumnja da je podvodni robot slučajno zatvorio jedan od ventila koji propušta naftu, što je povećalo tlak u kupoli.

Tijekom uklanjanja kupole, prikupljanje nafte nastavljeno je na posebnom interventnom plovilu Q4000, koji naftu izravno crpi iz pokvarenog uređaja za sprječavanje nagle provale nafte iz bušotine. To je treći put u tjedan dana da je prekinuto prikupljanja nafte iz bušotine, nakon što je zbog udara zaustavljeno u dva navrata.

Naftna mrlja zagadila je trećinu Meksičkog zaljeva i više od 400 km obala Louisiane, Mississippija, Alabame i Floride.

Dionice BP-a u četvrtak su pale na najnižu razinu u zadnjih godinu dana - dionica BP-a izgubila je 96 centi, ili 3,3 posto, došavši na 28,71 dolara.

Dionice BP-a izgubile su više od polovice svoje vrijednosti, ili oko 100 milijardi dolara, od početka izlijevanja nafte u zaljev 20. travnja, kada je nad bušotinom eksplodirala i potonula naftna platforma, uz 11 ljudskih žrtava.

BP je prošloga tjedna objavio da je potrošio više od dvije milijarde dolara na obuzdavanje i čišćenje naftne mrlje, te pristao oformiti poseban fond od 20 milijardi dolara za otklanjanja posljedica naftne mrlje i isplatu potraživanja. Tvrtka je također suspendirala isplatu dividendi do kraja godine. Posebni fond ne priječi američke savezne države, jedinice lokalne uprave, poslovne subjekte i pojedince da tuže BP i traže odštete.

>> Nema rješenja za naftnu mrlju u Meksičkom zaljevu

Ako se BP-u dokaže "teški nehat" kao uzrok eksplozije na platformi, prema američkom Zakonu o čistoći vode, prijeti mu novčana kazna od 4.300 dolara za svaki barel nafte koja je istekla u more. Za procijenjenih 33.000 barela koji svakodnevno istječu, to je više od 142 milijuna dolara dnevno, izjavila je Mary Kelly, savjetnica Zaklade za obranu okoliša, za financijski servis vijesti MarketWatch. Za "obični nehat", zakon predviđa novčanu kaznu od 1.100 dolara po barelu nafte koja je istekla u more, što je oko 36 milijuna dolara dnevno.

BP je objavio da je do 19. lipnja primio 64.000 zahtjeva za isplatu naknada zbog naftne mrlje, od kojih je isplatio 31.000 u vrijednosti od 104 milijuna dolara. (hina/metro-portal)