Kada izuzmemo naprednu znanost koja stoji iza pronalaska dobitne formule, postavlja se pitanje što je s logistikom vakciniranja sedam milijardi ljudi širom svijeta?  

U Velikoj Britaniji središte inicijative je u Znanstvenom kampusu Harwell u bivšoj bazi Kraljevskih zrakoplovnih snaga, RAF, u Oxfordshireu, piše BBC.  

Tamo će biti britanski Centar za proizvodnju i inovaciju cjepiva (VMIC), osnovan nakon što se pojavila pandemija koronavirusa.  

"Uspjeli smo skratiti rok gotovo na pola. Dok radimo na tomu kao da će sve biti spremno do kraja 2022. godine, u ovom  trenutku zapravo se nadamo da će sve biti u funkciji već 2021.", objašnjava Matthew Duchars, izvršni direktor VMIC-a.

"Poput pečenja kolača"  

Duchars vrlo dobro zna da bi upravo to mjesto na kraju moglo postati glavni proizvođač cjepiva Oxfordskog univerziteta. U stalnom je kontaktu s timom stručnjaka s Instituta Jenner, koji se nalazi nedaleko od Oxforda. On ističe da je riječ o velikoj odgovornosti.  

"Od ključnog je značaja, ne samo za našu zemlju već i globalno, da budemo u stanju da proizvedemo ovu vrstu cjepiva brzo i efikasno", dodaje on.  

"Poređenja radi, to je kao kad pečete kolač kod kuće. Možete provesti sate pripremajući savršen kolač, ali na kraju morate pripremiti još 70 milijuna i svi oni moraju ispasti savršeno. To je, najblaže rečeno, prilično velik izazov", kaže Duchars.   

Oxfordsko  sveučilište moralo je osigurati dovoljno privremenog laboratorijskog prostora za početak proizvodnje cjepiva i prije nego što su njegovim stručnjacima poznati rezultati globalnih istraživanja.   

Na kraju će ljudi globalno morati proizvesti milijarde doza nekoliko tipova cjepiva za COVID-19. I sve će morati proizvesti i podijeliti svim ljudima širom planeta.  

Međunarodni savez za cjepivo, Gavi, poziva zemlje da već sada počnu razmišljati o načinu distribucije cjepiva.  

Istovremeno treba istaknuti da nije jednostavno osigurati međunarodnu suradnju jer brojne bogate zemlje već sada sklapaju bilateralne sporazume s tvrtkama koje proizvode lijekove, da bi, ako se otkrije čarobna formula, osigurale dovoljnu količinu zaliha.  

Treba nadjačati osobni interes   

Seth Berkley, izvršni direktor Gavija, kaže da je jedna od najvećih prepreka s kojima se suočava, takozvani "nacionalizam povezan s cjepivom".  

"Željeli bismo da sve zemlje svijeta počnu globalno razmišljati o ovom pitanju, dijelom i zbog toga što je to jedini ispravan način, ali i zbog problema koji se javljaju zbog koristoljublja, osobnog interesa", kaže Berkley i dodaje: 

"Ako ste suočeni s velikim rezervoarom virusa koji cirkulira susjednim državama, vi se ne možete vratiti uobičajenom načinu trgovine, putovanjima ili kretanju ljudi općenito". 

Osim što mora osigurati da i zemlje u razvoju moraju imati pristup ispravnoj vakcini, Berkley mora razmišljati i o naoko prozaičnim aspektima cijepljenja, poput pitanja ima li u svijetu dovoljan broj staklenih bočica za njeno pakiranje.  

"I to nam je predstavljalo problem", priznao je Berkley i dodao:

"Zato smo unaprijed organizirali i kupili dovoljno bočica za dvije milijarde doza, koje će, nadamo se biti spremne do kraja 2021. godine".  

On kaže da potencijalni problem, uz staklene bočice predstavljaju i frižideri, jer se cjepivo mora čuvati na niskim temperaturama.  

Cjepivo se mora čuvati na hladnom   

Profesor Toby Peters, stručnjak za logistiku čuvanja cjepiva i reagensa na Sveučilištu Birmingham, pomaže organizacijama poput Gavija da osmisle na koji će način maksimalno povećati postojeće kapacitete za hlađenje u zemljama u razvoju.  

"Nije ovdje riječ samo o frižiderima za čuvanje cjepiva, već i o ostalim dijelovima - paletama za transport u avionima, vozilima kojima se ona prevozi do lokalnih skladišta, ali i o motociklima i osobama koje ih raznose izravno do članova lokalnih zajednica. Sve to mora besprijekorno funkcionirati", objašnjava on.   

Nastojeći istražiti mogućnost procjene sredstava za čuvanje cjepiva na hladnom, koji će omogućiti realizaciju ovakvog velikog projekta, profesor Peters je već razgovarao s globalnim tvrtkama koje proizvode hranu i piće.  

Tko je prvi u redu za cijepljenje?  

Doktor Charlie Weller, šef Odjeljenja za cijepljenje pri britanskom "Wellcome Trust " kaže da će zemlje morati postaviti neka otvorena pitanja: "Kome je ovo cjepivo potrebno? Koje su grupe najrizičnije? Tko ima prioritet?"  

"Prilično smo sigurni da će se prvobitne zalihe cjepiva brzo potrošiti, pa ćemo morati donositi neke teške odluke", kaže on.   

Dr. Weller smatra da će ključni biti veliki zdravstveni sustavi, čiji zdravstveni radnici posjeduju optimalne tehničke vještine cijepljenja ciljnih grupa.  

Svi znanstvenici složni su u mišljenju da će se neka vrsta djelotvornog cjepiva na kraju otkriti, ali mnogi među njima kažu i da noćima ne spavaju razmišljajući o razmjerima onoga što će trebati poduzeti kako bi ona stigla do tako velikog broja ljudi u cijelom svijetu.