Koncipirana po modelu 3+2 Bolonja je trebala skratiti trajanje studija, povećati postotak onih koji uspješno završavaju studij te potaknuti mobilnost. No, ništa se od toga nije dogodilo.

Štoviše, umjesto da traje kraće, studij se u Hrvatskoj s četiri formalno produžio na pet godina. Na zagrebačkom sveučilištu nakon tri godine preddiplomskog studija 90 posto prvostupnika nastavilo je studij na diplomskoj razini pa je sve više studija koji razmišljaju o ukidanju modela 3+2 i uvođenju jedinstvenoga petogodišnjeg studija, prenosi Jutarnji list.

˝Dosadašnja istraživanja pokazala su da je novi sustav usporio napredovanje studenata, uvedena je dodatna birokratska procedura: student prvo mora formalno završiti preddiplomski studij da bi se mogao upisati na diplomski. Sve to smanjilo je i opću efikasnost studiranja te znatno produljilo trajanje studija˝,  rekao je psiholog prof. dr. Damir Ljubotina, suradnik Ureda za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu. Od modela 3+2 i njemu samom puno boljim se čini model jedinstvenoga petogodišnjeg studija, uz mogućnost da student, ako to želi, stekne završnost i nakon tri godine.

Kao jedni od krivaca za to što tako velik broj studenata u Hrvatskoj nastavlja diplomski studij u javnosti su u pravilu bili prozivani poslodavci koji nisu prepoznali kvalitete prvostupnika. No, problem leži i u tome što se ni oni ne osjećaju spremnima za tržište rada. Otkriva to anketa provedena 2008. i 2009. godine u kojoj je sudjelovalo 1720 studenata s 22 zagrebačka fakulteta. Osposobljavanje koje im za rad pruža taj studij oni su ocijenili ocjenom 2,82. Štoviše ocjenu 3,45 dali su osposobljavanju za nastavak studija.

Da studenti baš i nisu previše zadovoljni bolonjskim procesom ukazuje i činjenica da je svaki drugi anketirani student netom završenom studiju dao ocjenu dobar. 3,4 posto studenata, pak, iznimno je zadovoljno studijem, 2,6 posto smatra da njihov studij zaslužuje ocjenu jedan, 13,4 posto studiju je dalo dvojku, a 32,3 četvorku. Organizaciju studija po modelu 3+2 53 posto studenata ocijenilo nekorisnim za njihovu struku.

Nezadovoljstvo nastavom, pak, iskazali su profesori. Njih čak 37,6 posto smatra da je nastava lošija danas nego prije uvođenja Bolonje.