Europske zemlje već su kupile više ukapljenog prirodnog plina (LNG) 2022. nego bilo koje godine prije. Porast potražnje uslijedio je nakon ruske invazije na Ukrajinu, pri čemu su razne europske vlade požurile okončati svoju ovisnost o ruskoj energiji što je prije moguće.

U devet mjeseci od siječnja do rujna potražnja europskih zemalja za LNG-om dramatično je porasla prema podacima koje je DW-u dostavila analitička grupa ICIS. Potražnja u Francuskoj je porasla za 88% u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine, Nizozemskoj za 109%, a u Belgiji za 157%.

Međutim, europska potražnja za LNG-om ima negativne posljedice za zemlje u drugim dijelovima svijeta koje već uvoze ukapljeni plin u velikim količinama. Cijene rastu i sve je manje LNG-a na tržištu, što ga čini mnogo manje opcijom za siromašnije zemlje.

"Razlog zbog kojeg je Europa uspjela nabaviti te količine je činjenica da je platila više nego što su drugi mogli ponuditi," rekao je za DW Alex Munton, analitičar iz energetske istraživačke grupe Rapidan.

Brojke ICIS-a potvrđuju omjer do kojeg je pala potražnja za LNG-om u zemljama izvan Europe, posebice u Aziji. U Bangladešu je potražnja manja za 10% u usporedbi s 2021., u Pakistanu je pala za 19%, dok je u Kini zabilježen pad od 22%.

Posljedice su za neke zemlje velike. Prošlog tjedna Bangladeš je pretrpio svoje najveće nestanke struje posljednjih desetak godina s više od 100 milijuna ljudi koji su ostali bez struje nekoliko sati. Bangladeš se već mjesecima bori osigurati dovoljno plina na globalnim tržištima.

Mohammad Tamin sa Sveučilišta BRAC u Dhaki kaže da su nestanci struje u Bangladešu povezani s nestašicom energenata za proizvodnju tj. plina, iako je veći razlog taj, kako naglašava, što je potrebno obnoviti nacionalnu elektro-energetsku mrežu.

Unatoč tome, on kaže da su zemlje poput Bangladeša, Pakistana i Indije značajno pogođene promjenama na tržištu ukapljenog zemnog plina 2022.

"Europa pokušava zgrabiti svaku molekulu plina gdje god je dostupna", kaže on. "Oni kupuju sve, od sadašnjeg do budućeg plina. A njihova je kupovna moć mnogo veća od one u zemljama u razvoju. Stoga su očito zemlje poput Bangladeša, Indije i Pakistana jako pogođene", kaže on.

Pakistan se nalazi usred teške energetske krize i prošlog tjedna se ispostavilo da nije uspio privući niti jednu ponudu dobavljača za natječaj za isporuku jedne pošiljke LNG-a mjesečno za razdoblje od četiri do šest godina. Mjesecima se Pakistan također bori s kupnjom LNG-a na kratkoročnim, tzv. spot tržištima.

Jedan od velikih problema s kojima se zemlje poput Pakistana suočavaju u pogledu opskrbe LNG-om je priroda ugovora koje su potpisali s dobavljačima.

Pakistan je potpisao ugovore s trgovačkim tvrtkama koje ne moraju nužno same proizvoditi ukapljeni zemni plin. Ugovori često uključuju klauzule o raskidu, što znači da dobavljači mogu prodavati LNG drugim tržištima ako to žele i to kratkoročno. Doduše u tom slučaju ove posredničke tvrtke moraju platiti kaznu, međutim, nagli rast cijena LNG-a im dozvoljava da lako plate kaznu i još uvijek ostvariti značajnu zaradu prodajom na profitabilnijem tržištu.

"Ako ste trgovačko poduzeće, da kažete, 'pa, imali smo ugovor o prodaji u Pakistanu i trebali smo dobiti možda cijenu koja je bila povezana s cijenom nafte...ali sada možemo platiti klauzulu o prekidu (ugovora) i usmjeriti (plin) u Europu", objašnjava Munton.

"Dakle, isplati se platiti tu kaznu (o prekidu ugovora, op. red.) jer je alternativno tržište vrlo unosno. I to je ono što se događa", kaže on.

Pakistanski problem

Nemogućnost Pakistana da kupi dovoljno goriva znači da će nestašice struje vjerojatno postati dugoročna stvarnost u zemlji. Vlada kaže da nema manjka goriva, ali je donijela nekoliko mjera kako bi pokušala smanjiti potrošnju goriva u cijeloj zemlji.

To je velika prijetnja gospodarstvu koje je već pod ozbiljnim pritiskom. Međunarodni monetarni fond (MMF) je krajem avgusta odobrio paket pomoći Pakistanu od 1,1 milijarde dolara (1,13 milijardi eura).

Kada je riječ o Bangladešu brige oko energije prijete njegovom snažnom gospodarskom rastu. Prognoze rasta za zemlju jako su smanjene posljednjih mjeseci.

"To je prvenstveno zbog nedostatka energije", kaže Mohammad Tamin. "To prilično ozbiljno utiče na tekstilnu industriju. Posebno su tekstilni i predionički sektori u problemima zbog nestanka struje i plina. Zbog nedostatka plina, ne mogu redovito pokretati tvornice. Mnogo je prekida, osobito u serijskoj proizvodnji. Ako dođe do prekida, cijela serija se uništava", kaže Tamin.

Još nema novih kapaciteta

Pritisci na globalnom tržištu ukapljenog zemnog plina neće uskoro popustiti, smatra Munton. Europska će potražnja ostati snažna, ali će nekoliko godina biti malo dodatnih izvoznih kapaciteta ukapljenog zemnog plina.

"Ako svijet iznenada treba više ukapljenog zemnog plina ili ako postoje određena tržišta poput Europe koja iznenada trebaju više, nije moguće brzo ostvariti veću ukupnu ponudu", kaže on. "Mogu nabaviti više samo oduzimanjem ili ostvarivanjem manje potrošnje u drugim zemljama. U svijetu postoji fiksna količina ponude", kaže on.

Masivna ulaganja u ukapljeni zemni plin znače da se očekuje da će značajni novi kapaciteti biti pušteni u rad tijekom sljedeće četiri godine, ali do tada će konkurencija za gorivo i dalje ostavljati neke zemlje praznih ruku.