« Život
objavljeno prije 2 dana i 2 sata
ZNATE LI?

Blagdan Svih Svetih – dublji značaj i običaji

Ovaj blagdan izražava duboko kršćansko uvjerenje da svetost nije rezervirana samo za izabrane pojedince, nego je poziv svakoga čovjeka...

E da...
E da... (Arhiva)
Više o

Svi sveti

,

blagdan Svih svetih

Blagdan Svih Svetih, koji Katolička Crkva slavi 1. studenoga, jedan je od najvažnijih svetkovina u kršćanskoj tradiciji. Njegovo značenje nadilazi samo sjećanje na poznate svece - on obuhvaća i sve one, poznate i nepoznate, koji su svoj život živjeli u skladu s Božjom voljom i postigli svetost. Ovaj blagdan izražava duboko kršćansko uvjerenje da svetost nije rezervirana samo za izabrane pojedince, nego je poziv svakoga čovjeka.

Korijeni svetkovine sežu u 4. stoljeće, kada su se u Crkvi počeli zajednički spominjati mučenici koji su dali život za vjeru. U 8. stoljeću papa Grgur III. posvetio je kapelu u čast svih svetih u bazilici sv. Petra u Rimu i odredio 1. studenoga kao dan njihova spomena. Kasnije je papa Grgur IV. proširio taj blagdan na cijelu Crkvu. Time se željelo istaknuti univerzalnost svetosti i zajedništvo svih koji su u vječnosti s Bogom.

Dublji značaj Svih Svetih leži u duhovnoj povezanosti između Crkve na zemlji, duša u čistilištu i svetaca u nebu. Taj se odnos naziva zajedništvo svetih. Vjernici toga dana zahvaljuju Bogu za sve one koji su dosegli puninu života i koji svojim primjerom pokazuju put prema svetosti. Svetkovina također potiče na razmišljanje o prolaznosti života, smislu postojanja i vječnosti, ali ne kroz tugu, nego kroz nadu i vjeru u uskrsnuće.

U Hrvatskoj je blagdan Svih Svetih duboko ukorijenjen u narodne običaje i duhovnost. Tog dana vjernici posjećuju groblja, uređuju grobove svojih pokojnika, donose cvijeće i pale svijeće. Plamen svijeća simbolizira uskrslog Krista i svjetlo koje rasvjetljuje tamu smrti. Cvijeće, osobito krizanteme, izražava poštovanje i zahvalnost prema preminulima. Na mnogim grobljima toga dana održavaju se mise zadušnice, a svećenici blagoslivljaju grobove.

Osim vanjskih običaja, blagdan nosi i snažnu nutarnju dimenziju - poziv na molitvu, oprost i pomirenje. Posjet grobovima nije tek čin nostalgije, već izraz vjere u zajedništvo s onima koji su prešli u vječnost. Na taj način vjernici potvrđuju da smrt nije kraj, nego prijelaz u novi život.

Dan nakon Svih Svetih, 2. studenoga, Crkva slavi Dušni dan, kada se posebno moli za sve pokojne duše. Ta dva blagdana čine cjelinu: dok na Sve Svete slavimo one koji su već u nebu, na Dušni dan molimo za one koji još nisu dosegli puninu blaženstva.

Blagdan Svih Svetih stoga nije samo sjećanje, nego i proslava života, ljubavi i nade. Podsjeća nas da svetost nije nešto nedostižno, već životni ideal koji se ostvaruje kroz vjeru, dobrotu i svakodnevno služenje drugima.

01.11.2025. 08:24:00
Novi komentar
nužno
nužno