Nije teško današnje geopolitičko stanje zamijeniti onim iz 1980-tih. SAD i Rusija i dalje nisu u dobrim odnosima, a o oni su i nekad bili glavni akteri Hladnoga rata.

Nakon 2.svjetskog rata nacije su razvijale oružje temeljeno na novim tehnologijama: nuklearne projektile. Danas su glavno oružje softveri kojima se napadaju računalni programi važnih meta.

Rusija sve glasnije zagovara važnost umjetne inteligencije - i to s razlogom. Što se umjetna inteligencija više razvija, time će bolje i brže moći procesirati veće količine podataka. 

Sve je više onih koji vjeruju da svijet ulazi ili već jest, u novom hladnom ratu, onome koji koristi umetnu inteligenciju.

Moderan hladni rat

Nedavno je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da umjetna inteligencija mora biti oružje kojim će Rusija uspostaviti premoć nad Amerikncima (a time i svijetom).

To zvuči vrlo slično retorici Hladnog rata, kada su obje strane izradile dovoljno nuklearnog oružja da cjelokupnu zemaljsku populaciju unište nekoliko puta zaredom. Upravo zato nijedna se strana nije mogla upustiit u otovreni rat bez da riskira vlastito uništenje. Zato su obje strane gomilale svoje oružje, a konflikte rješavali manjim oružanim sukobima i političkim pregovorima.

Danas, 30 godina kasnije, divovi se i dalje hrvaju. Rusija je pripojila Krim, a rat na tursko-sirijskoj granici neki zovu i posredničkim ratom između Rusa i Amerikanaca. Obje države i dalje posjeduju nuklearno oružje.

Kibernetički rat

Kibernetički napadi nešto je što si obje strane još uvijek dozvoljavaju. Rusija i hekeri koji zagovaraju njihovu politiku hakirali su banke i bolnice - čak su se umiješali i u američke izbore. Napadali su Veliku Britaniju i Njemačku, američke i ukrajinske saveznike.

U SAD-u su svakako sposobni odgovoriti na te prijetnje.

Putin je umjetnu inteligenciju proglasio "budućnošću, ne samo za Rusiju, nego za čitavo čovječanstvo". U rujnu 2017. studentima je rekao da onaj koji postane viđa u razvoju umjetne inteligencije, postaje vladar svijeta. Naravno, govori o načinima korištenja umjetne inteligencije. 

Korištenje umjetne inteligencije za kontrolu oružja

Prijetnje i iznenadni napadi podmornica i podvodnih nuklearnih baza neke bi nacije mogle potaknuti da obrambene taktike povjere brzim refleksima umjetne inteligencije. Ona bi mogla djelovati brže, bez klijevanja. Bi li robot trebao upravljati kodovima za aktivaciju nuklearnih projektila?

Kontrola nenuklearnog oružja

Umjetna inteligencija koristi se za kontrolu i upravljanje nenaoružanim vozilima i dronovima. Napadi kojima koordinira umjetna inteligencija u jednom trenutku mogu aktivirati bilo koje oružje, donoseći odluku o napadu prije nego što čovjek uopće shvati za da to postoji potreba.

Važnosti razvijanja umjetne inteligencije

Svaka država koja sumnja da se protivnik koristi umjetnom inteligencijom i sama će ju početi razvijati. Čak i ako se postigne službeni konsenzus o ograničavanju korištenja umjetene inteligencije, nitko ne može spriječiti neovisne grupe i kriminalne organizacije, teroriste i druge skupine, da se i dalje koriste tim oružjem.

Umjetna inteligencija može poljuljati ravnotežu vojne snage i svjetske ekonomije. Trebali bismo s njome postupati oprezno.