Povodom 20. obljetnice pada Berlinskog zida na danas održanim Zagrebačkim razgovorima u Novinarskom domu, u organizaciji hrvatskoga P.E.N. centra i Goethe-Instituta Kroatien, sudjelovali su njemački povjesničar i publicist Gerd Koenen, politolog i filozof Žarko Puhovski, književnik Slobodan Šnajder te nakladnik i prevoditelj Nenad Popović.

Berlinski zid nije značio samo podjelu Berlina i Njemačke, nego podjelu Europe, pa čak i svijeta, rekao je Gerd Koenen.

Prisjećajući se pada Berlinskoga zida, događaja kojemu je i sam bio svjedok, Koenen je ocijenio da je proboj toga zida 9. studenoga 1989. bio više europski nego njemački događaj.

"Zid je u manjoj mjeri srušila žarka čežnja bolno odvojenih na 'ovdje' i 'ondje' i njihova snažna želja za ponovnim ujedinjenjem - prije je to bio rastući pritisak niza događaja od Istoka do Zapada, lanca unutarnjih potresa, te erozija moći sovjetskog bloka", rekao je Koenen.

Istaknuo je da su ti potresi i erozije ostvarili presudan proboj već na proljeće 1989. u poluslobodnim izborima u Poljskoj te događajima u Mađarskoj. Uz to, ocijenio je, sve je ovisilo i o odluci sovjetskog vodstva pod Mihajlom Gorbačovom da ne krene protiv prosvjednika kao što je to učinilo kinesko vodstvo na trgu Tienanmenu.

Upitavši se "na koga je taj zid pao" i tko su žrtve, Puhovski je rekao kako taj događaj ima "dvije strane priče". Istaknuo je da je u "velikoj sveeuropskoj proslavi pada toga zida ubijeno oko 200 tisuća ljudi u postjugoslavenskim i postsovjetskim ratovima, terorizmu i mafijaškim akcijama", kojih ne bi bilo da je on ostao. Uz to, pola milijuna ljudi je ranjeno, četiri milijuna ljudi je protjerano, a 30 milijuna ostalo je bez posla. "To su oni na koje je Zid pao", dodao je.

Ocijenio je da taj veliki povijesni događaj nije bio revolucija jer se 1989. nije moglo naći "ni jedne jedine nove ideje", ali oslobođen je veliki broj ljudi, uz uvjet da se ne zaboravi ta cijena.

Prisjećajući se stanja u bivšoj Jugoslaviji, rekao je da za njezine građane nakon 1989. zidovi "nisu ukinuti, nego su nastali jer od Ljubljane do Skoplja, ako se ide automobilom, ima pet zidova".

Književnik Slobodan Šnajder, koji je tada bio u Berlinu, podsjetio je na osobno iskustvo u vrijeme pada Berlinskoga zida. (hina/metro-portal)