Katolička crkva je od 1939. do 1945. godine zapošljavala oko 5000 prisilnih radnika i oko 1000 ratnih zarobljenika, mahom iz Poljske i tadašnjeg Sovjetskog Saveza, koji su uglavnom radili na poljoprivrednim i šumskim dobrima. Podatak je to koji proizlazi iz publikacije ‘Prisilni rad i Katolička crkva 1939.-1945.’ urednika Karl-Josepha Hummela, predstavljene u Mainzu. Publikacija sadrži dosad najopširniju dokumentaciju o tome povijesnom poglavlju Katoličke crkve u Njemačkoj.

Objavljena dokumentacija je i svojevrsno priznanje Crkve o negativnoj ulozi koju je imala u vrijeme nacističkog režima.

- Ovo znanstveno djelo, koje obrađuje zaboravljeno povijesno poglavlje Katoličke crkve, ne treba shvatiti kao točku na i, nego kao doprinos na putu ka konačnoj pomirbi - rekao je u prigodi predstavljanja publikacije bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i biskup Mainza kardinal Karl Lehmann.

‘Prisilni rad i Katolička crkva 1939.-1945.’Dokumentacija o ovom razdoblju Katoličke crkve sadržana je u publikaciji ‘Prisilni rad i Katolička crkva 1939.-1945.’ urednika Karl-Josepha Hummela.
Dokumentacija pokazuje da je većina radnika bila prisiljena na fizički rad, ali i to da su brojni svećenici stradavali pružajući im potporu.Kardinal je istodobno upozorio da se Crkva i u budućnosti mora suočavati s ‘povijesnim teretom’ zapošljavanja radnika na prisilnu radu u vrijeme Trećeg Reicha.

- Činjenica da je Katolička crkva zapošljavala prisilne radnike, povijesni je teret s kojim će se naša Crkva suočavati i u budućnosti - rekao je. Lehmann, koji je u veljači iz zdravstvenih razloga dao ostavku na položaj predsjednika Njemačke biskupske konferencije, upozorio je i na činjenicu da se Katolička crkva u Njemačkoj tek nakon 2000. godine, i to nakon televizijske emisije o zloporabi prisilnih radnika, ozbiljnije pozabavila tom temom.

- Mi smo bili slijepi na jedno oko - rekao je Lehmann. Dodao je i to da je broj prisilnih radnika koje je zapošljavala Katolička crkva u Njemačkoj bio ‘razmjerno malen’, ali da je ipak ‘velik teret’. Crkva je za oko 500 preživjelih radnika dosad platila odštetu od 1,5 milijuna eura. (METRO/HINA)