Pred Višim sudom u Beogradu u četvrtak je počeo sudski postupak za rehabilitaciju Draže Mihailovića, četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata. Nastavak postupka je zakazan za 29. listopada, do kada bi sudsko vijeće trebalo odlučiti hoće li negdašnjem sudioniku tog rata Risti Vukoviću dopustiti da, kao zainteresirana strana koja se protivi rehabilitaciji Mihailovića, sudjeluje u postupku.

Zahtjev za rehabilitacijom podnio je unuk Draže Mihailovića, Vojislav Mihailović, tražeći poništenje presude kojom je njegov djed 1946. godine pred vojnim sudom osuđen na smrt strijeljanjem te povratak građanskih prava za Mihailovića. U tome su ga poduprli Srpska liberalna stranka predvođena akademikom Kostom Čavoškim, profesorica međunarodnog prava Smilja Avramov te udruge pripadnika "Jugoslavenske vojske u otadžbini", kao i žrtava komunističkog režima.

>> Ipak nije pronađen grob Draže Mihailovića

Savez antifašista Srbije i druge srodne udruge traže da zahtjev za rehabilitaciju bude odbijen jer je, kako objašnjavaju, Mihailović tijekom rata surađivao s okupatorom te počinio mnoge zločine.

Pozivajući se na ustavom zajamčeno načelo pravne jednakosti, zastupnik Vukovića, Bajo Smiljanić novinarima je izjavio kako drugoj strani treba dopustiti sudjelovanje u postupku u kojem inače nije predviđena druga strana.

"Smatramo kako nije točno da je ovo jednostranački postupak jer svi su ljudi pred zakonom jednaki te da sud mora neposredno primijeniti ustavno načelo jednakosti građana pred sudom", kazao je Smiljanić.

Protiveći se Vukovićevu zahtjevu da sudjeluje u postupku, Mihailovićevi zastupnici naveli su da je Dražu Mihailovića vojni sud osudio bez prava na obranu i žalbu, te da nije imao nepristrano suđenje. Naveli su da se postupkom rehabilitacije ne utvrđuje nečija kaznena odgovornost već je li postupak imao ideološko, odnosno političko utemeljenje.

Dragoljub "Draža" Mihailović (1893.-1946.), poznat i kao Čiča, bio je srpski general koji je u II. svjetskom ratu vodio četnike. Nakon rata jugoslavenske vlasti su ga osudile na smrt zbog suradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. u Beogradu. (hina/metro-portal)