Beograd je u subotu svjedočio najvećem skupu u povijesti države Srbije. Prema procjenama Arhiva javnih skupova, 15. ožujka 2025. na ulicama glavnog grada Srbije bilo je između 275.000 i 325.000 ljudi. Skup do sada neviđenih razmjera prošao je mirno, s pojedinačnim incidentima i, na kraju, prekinut prije vremena.

Sve je protjecalo mirno do 19 sati, kada je počela petnaestominutna šutnja. Pet minuta prije kraja tišine začuo se, kako se sumnja, zvučni top, što je veliki broj građana u jednom dijelu grada natjeralo da se panično evakuira. MUP Srbije negirao je njegovo korištenje.

Na okupljene u Pionirskom parku poletjele su i boce i kamenice, a grupa momaka počela je razbijati prozore i bušiti gume traktora koji su bili parkirani ispred kampova studenata, a koji se protive blokadama. Sve to navelo je studente u blokadi da dva sata ranije prekinu skup, istaknuvši da on više nije studentski. Njihovi redari skinuli su markere i pozvali okupljene da što prije napuste prostor oko Narodne Skupštine, ogradivši se od svih nemira koji su se dogodili mimo njihove kontrole.

Rijeke ljudi iz svih pravaca

Međutim, reklo bi se da ti pojedinačni izgredi nisu mogli baciti sjenku na cjelokupan dan koji je pozitivnom energijom na ulice Beograda izveo više stotina tisuća građana.

Na prosvjed se kretalo s pet različitih mjesta u Beogradu. Te grupe predvodili su studenti fakulteta i viših škola. Ipak, ogroman broj ljudi dolazio je iz različitih pravaca, a čak i prije planiranog vremena uputili su se ka Narodnoj skupštini, gdje je u 16 sati trebao početi veliki skup.

Međutim, studenti u blokadi jučer su u ranim jutarnjim satima obavijestili građane da se središnji dio prosvjeda premješta. Kako bi se izbjegle tenzije oko Skupštine, gdje se nalaze i kampovi studenata koji se protive blokadama, studenti u blokadi su glavnu binu prebacili na Trg Slavije, koji se nalazi tek dvadesetak minuta hoda od Narodne Skupštine, i pozvali građane da im se tamo pridruže.

Tijekom cijelog dana ulicama glavnog grada prolamala se buka, zvuk pištaljki, lupanja o posuđe i prepoznatljivi povici: „Pumpaj" i „Ko ne skače taj je ćaci". Oko 14 časova počela je padati i kiša, vjetar je sve više puhao, ali ništa od toga nije obeshrabrivalo građane koji nisu prestajali biti glasni. Vijorilo se bezbroj srpskih zastava, a kao i do sada na studentskim prosvjedima bilo je puno dosjetljivih i emotivnih transparenata.

Jedan od njih bio je transparent: „Mama vam čuva leđa", Dragane iz Beograda. Nju smo sreli u masi ljudi koja se iz Resavske ulice spuštala prema Slaviji (Trgu Slavije). „Dosta je svega - korupcije, mita, zlouporabe položaja, nepoštivanja zakona, ustava, kršenja svih ljudskih prava. Moja djeca su među okupljenima i ne plašim se uopće, jer smo svi ujedinjeni u ljubavi", kazala nam je ona. „Očekujem da se završi ovo što su djeca počela, možda ne danas, ali u skorije vrijeme."

Nastavnica: „Studenti su nam pokazali pravi put"

S barjakom u ruci i medaljom oko vrata Beogradom je jučer je defilirao i mladi Ognjen Jevtić. U grad je preksinoć ušetao nakon dva dana pješačenja iz Lazarevca. Osamdeset kilometara pod đonovima, kaže, nije mu teško palo - „kad se dođe tamo gdje treba". Sabirući dojmove s dočeka na Terazijama (jedan od središnjih beogradskih trgova), za DW kaže: „Bilo je veličanstveno, još sam u šoku, ne mogu da dođem sebi", pričao nam je dok smo se od Autokomande kretali prema Hramu Svetog Save. „Zato danas očekujem kraj", kratko je rekao ovaj student Elektrotehničkog fakulteta.

Na „žarišnim" mjestima gužva je bila najintenzivnija, a mimoilaženje s okupljenima bio se svojevrstan pothvat. Jasnu Krstić, nastavnicu biologije iz Negotina, sreli smo kod velike drvene makete Trojanskog konja. „Ovdje smo da podržimo studente koji su smogli snage da se izdignu iznad svega. Prosvjetni radnici su nezadovoljni već više od dva desetljeća, ali nismo smjeli. Oni su nam pokazali pravi put", istaknula je za DW ova nastavnica koja je i sama u blokadi nastave.

Stamenković: „Studenti su postali dominantan politički akter"

Iako je jučerašnji dan bio kulminacija svega što se događalo od 1. studenog 2024., doktorand Fakulteta političkih nauka (FPN) u Beogradu, Viktor Stamenković, ocjenjuje da ovo nikako nije finalni akt studentskog prosvjeda. „Akcije će se sigurno dalje razvijati i postajati radikalnije. Nalazimo se u pat-poziciji, gdje studenti kažu da zahtjevi nisu ispunjeni, vlast da jesu, i u tome ne vidimo nikakve korake za pronalazak kompromisa", za DW objašnjava Stamenković. „Studenti su postali dominantan politički akter, ne samo u odnosu na oporbu, već i na vlast. To se najbolje vidi u tome što oni diktiraju tempo, političke teme i narativ", zbog čega jučerašnji prosvjed Stamenković ocjenjuje kao „najdostojanstveniji skup u novijoj srpskoj povijesti".

Bez obzira na njihov ishod, politolog Stamenković ocjenjuje da su ovi prosvjedi promijenili puno toga u Srbiji, ali da je najupečatljivije „krnjenje" legitimiteta vlasti i organizacijska promjena budućih prosvjeda.

„Dubok trag i na organizaciji svih budućih protesta"

„Vlast nikada više neće moći da vlada na način na koji je to činila do 1. studenog. Ona je u velikoj mjeri izgubila legitimitet. To se najbolje vidi po tome što ne mogu organizirati jednu sjednicu lokalnog parlamenta bez prisutnosti policije, ali i po tome što veliki broj pristaša SNS-a podržava zahtjeve studenata", kaže Stamenković.

Ovi prosvjedi će, ističe on, ostaviti dubok trag i na organizaciju svih budućih prosvjeda, „u pogledu organiziranosti kojoj će se težiti, ali i patriotske obojenosti - kroz zastavu, himnu i patriotske pjesme."

Ipak, čini se da se rasplet trenutne društveno-političke krize ne nazire. „Jako je teško prognozirati što će se dalje događati. Vjerujem da to čak ni studenti ne znaju u ovom trenutku", zaključuje za DW politolog Stamenković.