Belgija u četvrtak, 1. srpnja preuzima od Španjolske šestomjesečno predsjedništvo EU-a s najavama da će nastojati na tome da do kraja profunkcioniraju institucije i odredbe Lisabonskog ugovora, koji rotirajuće predsjedništvo stavlja u drugi plan.

Belgija svoje 12. po redu predsjedništvo preuzima s vladom u ostavci, koja će voditi poslove do formiranja nove, koja se treba formirati na temelju rezultata izvanrednih parlamentarnih izbora održanih 13. lipnja. Novu vladu ne treba očekivati prije listopada, a posve je vjerojatno da će predsjedništvo do kraja odraditi sadašnja vlada premijera Yvesa Leterma, s obzirom na složenost belgijske političke krize. Nakon prethodnih parlamentarnih izbora, 2007., trebalo je proći devet mjeseci za dogovor o formiranju vlade.

>> Članice EU vjerojatno neće na referendum o pristupu Hrvatske

Belgijski premijer Yves Leterme najavio je da će to biti "skromno predsjedništvo", koje će biti u službi europskih institucija. Što se proširenja tiče, belgijski dužnosnici su najavili kako će nastojati osigurati nesmetan nastavak pristupnih pregovora s Hrvatskom, koji se primiču kraju, ali se ne žele obvezati da će oni biti dovršeni do kraja ove godine. "Belgija će promicati dobar napredak u pregovorima s Hrvatskom, ali se ne obvezuje na vremenski okvir", rekao je prošli tjedan belgijski premijer Yves Leterme u prigodi predstavljanja programa predsjedništva EU-a.

>> Hrvatska i Crna Gora naprednije od nekih članica EU

Iako Lisabonski ugovor rotirajuće predsjedništvo pomalo stavlja u drugi plan, u pitanjima proširenja ono ostaje i dalje važno. Predstavnici zemlje predsjedateljice predsjedaju i određuju dnevni red rasprava u radnoj skupini za proširenje Vijeća EU-a i u Odboru stalnih predstavnika (COREPER) te sazivaju međuvladine konferencije o pristupanju na kojima se otvaraju i zatvaraju pregovaračka poglavlja.

>> Belgija bira novu vladu

Lisabonskim ugovorom koji je stupio na snagu 1. prosinca prošle godine, Europska je unija dobila hibridni sustav predsjedanja. Taj ugovor učinio je ulogu zemlje predsjedateljice manje vidljivom, jer je njime uvedena funkcija stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku. Predsjednik Europskog vijeća, bivši belgijski premijer Herman Van Rompuy, preuzeo je ulogu koju je ranije imao premijer zemlje predsjedateljice, a visoka predstavnica za vanjsku politiku Cahterine Asthon predsjeda sastancima ministara vanjskih poslova, što je ranije radio šef diplomacije zemlje koja obnaša rotirajuće predsjedništvo.

>> Europa mora povećati svoj utjecaj u svijetu

Belgijski predstavnici najavljuju da se neće gurati u prvi plan i da će nastojati na tome da do kraja profunkcioniraju institucije i odredbe Lisabonskog ugovora. Stoga je prvi prioritet osigurati dovoljno prostora Hermanu Van Rompuyu i Catherine Ashton kako bi oni do kraja ispunili svoju ulogu. Drugi prioritet je uspostava europske diplomatske službe, koja bi trebala zaživjeti potkraj ove godine. (hina/metro-portal)